Text Size

Linux za sve

Syndicate content
Regionalna web publikacija posvećena Linuxu i otvorenim sustavima.
Updated: 1 hour 31 min ago

Minix Neo X7 – 3. dio recenzije: Quickshot ROM i koncept PC-a s Androidom

9. April 2014 - 16:54
Konačno uhvatih vremena završiti ovu veliku recenziju Minixa. Kako je prošlo već dugo od posljednjeg teksta o ovom mini računalu s Androidom, a uređaj sam stalno koristio, osim obećanog teksta o Quickshot ROM-u koji je zamijenio standardni softver na Minixu, dodat ću i osvrt na sam koncept PC-a s Androidom. Može li uređaj pokretan Androidom i priključen na TV u dnevnom boravku stvarno zamijeniti vaše kućno računalo? Za sve one kojima se ne da čitati cijeli tekst, zaključak je na kraju. Quickshot ROM

Najprije bih se osvrnuo na ROM. Quickshot ROM je jedan od dva preporučena ROM-a za ovaj uređaj. Drugi je HardwareGuru. Oba možete preuzeti s Freaktab foruma. ROM-ovi su tamo predstavljeni opsežnom dokumentacijom, detaljnim uputama kako ih instalirati te informacijama o eventualnim modifikacijama i “overclockiranju”. Budući da nisam veliki ljubitelj igranja s ROM-ovima, isprobao sam samo Quickshot, a kako se on pokazao zadovoljavajućim za moj Minix, ostao je na njemu i njime se koristim u svakodnevnom radu s ovim uređajem.

No, ako je suditi prema komentarima na forumu, oba ROM-a su jednako dobra i vjerujem da bi moje iskustvo korištenja HardwareGurua bilo vrlo slično ovom s Quickshotom.

Instalacija ROM-a je iznenađujuće jednostavna ako posjedujete računalo s nekom od verzija Windowsa. Ako ste Linuxaš ili imate neko Appleovo računalo, instalaciju preporučam samo ako ste stručnjak i znate što radite. Zapamtite, igranje s flashanjem vas može koštati i umjesto novog ROM-a možete dobiti vrlo skupi sakupljač prašine u dnevnom boravku! Također, ovakvom modifikacijom uređaja gubite i jamstvo za njega!

Ako ste Linuxaš (a pretpostavljam da jeste jer svraćate na LZS), preporučam instalaciju Windowsa XP u Virtualbox i flashanje ROM-a pomoću za to predviđenog programa. Prije instalacije ROM-a ne bi bilo loše uređaj rootati i instalirati CWM. Nakon toga spremite sigurnosnu kopiju trenutnog stanja sustava. Upute kako ovo napraviti u Windowsima nalaze se ovdje. No – upozorenje! Prvi dio vodiča više ne radi, a drugi dio preporuča instalaciju sumnjivog programa koji bih osobno svrstao u kategoriju malwarea. Zbog svega sam ovaj korak preskočio i išao odmah na instalaciju Quickshota. To me je koštalo sigurnosne kopije prijašnjeg sustava, ali kako mi se službeni softver ionako nije svidio, nisam baš žalio za njim. Oni iskusniji ovo najvjerojatnije mogu obaviti i iz Linuxa putem adb-a.

Detaljne upute kako flashati ROM u ovom članku neću navoditi. Sve koje to zanima upućujem na Freaktab forum. Tamo potražite i savjete u slučaju da vam nešto “zapne”.

Evo kratkog opisa flashanja: uređaj pokrenite u recovery modu, pomoću priloženog programa izbrišite stari ROM, potom flashajte novi. Ponovno pokrenite uređaj i pričekajte petnaestak minuta i dva reboota da se postupak provede do kraja.

RK AndroidTool – alat pomoću kojeg možete instalirati novi ROM na vaš Minix

 

Ako ste sve ispravno uradili, dočekao vas je novi početni ekran. Nakon početnog podešavanja i logiranja na Googleove servise uređaj je spreman za korištenje. (U ROM su već uključeni Googleovi alati pa se ne morate gnjaviti s njihovom instalacijom.)

Početni ekran nakon malo ukrašavanja

 

Razlika se primjećuje jako brzo. Sve se odvija nešto življe, bez zastajkivanja. 720 i 1080p filmovi se sada vrte bez problema. Ranije spomenute igre također (osim, naravno, tog nesretnog Asphalta). Razlika između Quickshota i standardnog softvera koji dolazi s ovim uređajem nije prevelika, ali se osjeti. Moj dojam je da sam dobio 10-15% na brzini i responzivnosti.

Informacije o softveru

 

Autori Quickshota preporučuju nakon instalacije samo malkice overclockati RAM. RAM postavite na 720 MHz-a. Procesor i grafičku ne morate overclockati. Uređaj će biti još življi, neće se pregrijavati niti će postati nestabilan. Prema onom što sam pročitao na Freaktabu, ovakvo malecno overclockanje ne šteti uređaju niti će skratiti njegov životni vijek.

Overclockanje je prilično jednostavno. Skinite zakrpu sa službene stranice, pokrenite u Windowsima RK AndroidTool program i putem njega primijenite zakrpu. Proces traje par minuta. Osobno nisam imao nikakvih problema nakon overlockiranja RAM-a.

Konačni dojmovi
  • Multimedija

Postavljanjem custom ROM-a i overlockiranjem RAM-a sam dobio malo “življi” uređaj. XBMC pristojno obavlja reprodukciju videodatoteka i glazbe. Ipak, moram spomenuti da prilikom reprodukcije videa povremeno primjećujem “škljocanje” koje traje sekundu-dvije. “Škljocanje” se javlja dva do tri puta tijekom filma i stvarno nije iritantno jer jako brzo nestane (navodno se radi o bugu u samom Androidu). Glazbu u MP3 formatu uređaj reproducira uredno. FLAC format povremeno “škljocne” i da sam audiofil, ovo bi me jako živciralo. Sreća pa nisam i glazbu najčešće koristim kao pozadinu za popunjavanje trenutačnog posla u stanu.

XBMC – Film u 720p rezoluciji

 

XBMC – Film u 1080p rezoluciji

 

Ne znam je li do mog televizora ili je problem u XBMC-u, ali slika u filmovima zna biti prilično tamna. Budući da verzija XBMC-a za Android nema postavke za podešavanje svjetline (PC verzija ima), da biste dobili zadovoljavajući prikaz na ekranu, morat ćete se poigrati s postavkama za svjetlinu na vašem televizoru.

Glazba u XBMC-u

 

XBMC – glazba

 

Priloženi daljinski uređaj je sasvim dovoljan za upravljanje multimedijom u XBMC-u, ali ne bi škodila naknadna investicija u bolji, jer ako planirate multimediju konzumirati u drugim programima poput MX Playera ili VLC-a, standardni daljinski upravljač vam neće koristiti i morat ćete uposliti miša.

Minix bi trebao prepoznati neke TV kartice pa na XBMC-u teoretski možete gledati i zemaljsku televiziju. Nažalost, TV kartica koju posjedujem nije prepoznata. Svakako uzmite u obzir da je podrška za TV kartice na Androidu izrazito ograničena i pouzdajte se u dobri stari tuner ugrađen u vaš televizor.

Ovdje bih još napomenuo i veličinu samog uređaja. Ona je definitivno prednost ako želite pokraj televizora postaviti nešto maleno što neće “bosti” u oči.

Dakle, shvatili ste, uređaj će tek zadovoljavajuće reproducirati multimediju. Ako ste kupili neki mrak televizor, ili svoje glazbene datoteke držite samo u lossless formatima, ovaj uređaj nikako nije za vas! Uložite nešto novca i složite si pravi HTPC. Razlika u cijeni će se sigurno isplatiti.

Međutim, ako ste tek površni konzument šarenih slika na ekranu, a nekim čudom na državnoj televiziji opet nemate što za pogledati, Minix će vam jako dobro poslužiti za gledanje omiljene serije ili filma koje ste “preuzeli” s interneta. Budući da se svrstavam u ovu skupinu, jako sam zadovoljan kupljenim i nije mi žao novca koji sam izdvojio za Minix.

 

  • Mini PC

Kao što već znate: “Android dolazi s milijun programa koji će pokriti sve zamislive interese i potrebe koje imate! Bilo da ste klinac koji traži igricu kojom će “ubiti” pet minuta dosade ili ste ozbiljan znanstvenik koji upravo vrti složenu statističku obradu podataka koju je godinama prikupljao – Android to sve može!”

Tako vas barem uvjeravaju. Čemu PC kad je hardver vašeg tableta ili pametnog telefona dovoljno moćan i ima softver za sve što vam treba?

Naravno, istina ne može biti udaljenija od toga. Mini PC računala s Androidom nikako ne mogu zamijeniti punokrvni PC! Svaki iole ozbiljniji posao je vrlo neugodan ako ga obavljate na ovom računalu. Opisat ću vam svoje iskustvo.

Iako posjedujem bežičnu tipkovnicu i miša, kucanje dužeg teksta i buljenje u TV u vašem dnevnom boravku nikako nije ugodno iskustvo! Obilježavanje teksta je daleko od onog i na najjadnijem PC-u! Postavljanje kursora na točno mjesto u tekstu može biti prava muka! Nikada mi ne bi palo na pamet ovaj tekst nakucati na Minixu (čak i s dobrom bežičnom tipkovnicom i mišem). Kratak mail, komentar na forumu ili društvenim mrežama – OK, ali bilo što drugo ne dolazi u obzir. Iskustvo je prebolno!

QuickOffice – pisanje teksta

 

QuickOffice – tablica

 

Dalje, surfanje netom je dosta sporije na Minixu nego na običnom kućnom računalu. Ne znam zašto, ali učitavanje stranice traje petnaestak i više sekundi duže nego na PC-u. Čak ako to i zanemarimo, buljenje u neku web-stranicu na kućnom televizoru zna biti jako naporno. Oči se previše zamaraju, a ako pretjerate ukočit će vam se vrat (moguće je da bi, uz neki kvalitetniji televizor postavljen na bolje mjesto, iskustvo bilo nešto ugodnije). Dakle, brzinski posjet omiljenoj stranici, društvene mreže i sve ostale nezahtjevne stvari mogu proći. Za sve više od toga ipak preporučam dobar tablet ili, naravno, stolno računalo.

Surfanje internetom – sporo i mukotrpno

 

Naveo bih i prilično bugovitu Youtube aplikaciju za Android. Iako je sučelje same aplikacije relativno dobro, kod mene se učitavanje videa često znalo prekinuti bez nekog pravog razloga i nastaviti tek nakon dužeg čekanja. Na laptopu mi se to već dugo nije dogodilo.

Youtube aplikacija

 

 

Youtube aplikacija – gledanje filmića

 

Čitanje i odgovaranje na mailove, pregledavanje raznih foruma ili ubijanje vremena na G+ aplikaciji je ipak ugodno zahvaljujući dobrim aplikacijama koje se ne trude oponašati svoje PC verzije.

Google+ aplikacija

 

 

Tapatalk – i dalje nezamjenjiv kod pregledavanja foruma

 

Igranje je možda jedini aspekt koji je mrvicu bolji od onog na PC-u s Linuxom. Hrpa kratkih i često vrlo zabavnih igara vam garantiraju dobru zabavu. U krugu obitelji pogotovo. Problem se može javiti kod igara koje ne podržavaju miš i tipkovnicu, pa ako planirate Minix koristiti za igranje, razmislite o nabavi nekog igraćeg kontrolera ili se upustite u avanturu sa softverom za mapiranje ekrana. Drugi uređaj s Androidom također može poslužiti kao kontroler, ali nisam siguran koliko je upotrebljiv pri igranju. Nisam probao, ali korisnici često navode kašnjenje u reakciji, što može biti problem kod brzih igara.

 

 

Na kraju bih spomenuo multitasking. Kod svakog kućnog računala se podrazumijeva. Korištenje više programa te više otvorenih prozora često je “normala” na vašem kućnom računalu. Na PC-u s Androidom to zaboravite! Multitasking je često jako ograničen i programi koji bi se trebali izvršavati u pozadini su najčešće samo pauzirani u stanju u kojem ste ih napustili. Da ne kažem da se svi programi izvršavaju na cijelom ekranu, a šetanje između njih korištenjem gumba za promjenu nedavno pokrenutih aplikacija vrlo brzo postaje naporno.

Lista nedavno pokrenutih aplikacija

 

Zaključio bih sa sljedećim: Android je operativni sustav prilagođen korištenju na pametnim telefonima i tabletima. Ponuda programa na takvom sustavu kao i način rada u ovom stadiju razvoja Androida nikako ne mogu konkurirati klasičnom PC-u i Android PC nemojte ozbiljno razmatrati kao zamjenu za kućno računalo!

Lagana konzumacija multimedije, brzinski pregled društvenih mreža, mailova, gledanje kratkih Youtube filmića, igranje i pokoji kratak i nezahtjevan dokument su sve što vam takvi uređaji mogu ponuditi.
Za ozbiljniji rad PC je još uvijek izvan svake konkurencije! Imajte to na umu sljedeći put kad vam pokušaju zanimljivom reklamom uvaliti PC s Androidom kao zamjenu za kućno računalo. Android je još uvijek daleko od toga.

Zaključak

Dakle, ako ste se umorili pa ste odustali od čitanja ovog podužeg teksta, ukratko bih sažeo svoje dojmove nakon mjesec i pol korištenja ovog uređaja.
Ako tražite nešto za nezahtjevan pregled kućne multimedije i nadopunu za vaš tablet ili pametni telefon, ovaj uređaj će vam biti dovoljan (i sam pripadam u ovu skupinu i zadovoljan sam investicijom).
Za sve zahtjevnije od toga, složite si pravi HTPC. Ulaganje će se svakako isplatiti. Kvaliteta slike i zvuka, kao i mogućnosti nadogradnje na pravom PC računalu su sasvim druga kategorija.
I nakon nekoliko desetljeća, klasično kućno računalo je i dalje apsolutni vladar kada je potrebno uraditi nešto ozbiljnije. Android je tu tek u povojima.

Osobno bih kupovinu uređaja preporučio samo onima koji traže nezahtjevnu zamjenu za stari HTPC. Svima drugima bih preporučio da pričekaju dok se neki od provjerenih proizvođača uređaja s Androidom ubaci u ovu igru. Uz nešto višu cijenu dobit ćete i potpunije iskustvo korištenja Androida. Na Minixu se nakon duljeg korištenja ipak primijeti da je izrađen od jeftinih komponenti uz slabo optimiziran softver. Unatoč impresivnim rezultatima na benchmark testovima, Minix se uopće ne ponaša kao četverojezgreni tablet.

Objavljen APT 1.0

8. April 2014 - 5:11
Nakon punih šesnaest godina razvoja konačno je objavljen APT u verziji 1.0!

Advanced Package Tool (APT) je set Debianovih alata za instalaciju, uklanjanje i nadogradnju .deb paketa putem terminala. Svjetlo dana je prvi puta ugledao 1. travnja 1998. godine da bi nakon točno šesnaest godina konačno dosegao službenu verziju 1.0.0.0.b. Slovo “b” označava posebno rođendansko izdanje i programerski suptilan smisao za humor. Sporost razvoja ovog nezamjenjivog alata dovoljno govori o njegovoj stabilnosti i funkcionalnosti.

 

apt progress
Izvor: http://mvogt.wordpress.com/

 

Programeri se očito nisu pretjerano zamarali sporim razvojem i činjenicom da su sva dosadašnja izdanja započinjala nulom. Ipak, ne smijemo se prevariti: radi se o jednom od najboljih upravitelja paketa koji koriste nebrojene distribucije bazirane na Debianu, te se smatra vitalnim i nezamjenjivim dijelom sustava. Brojne GUI aplikacije, kao što su aptitude, Synaptic ili Ubuntu Software Center, zasigurno imaju mnogo privlačnije šareno sučelje i brojne dodatne opcije, ali jednostavno ne mogu funkcionirati bez APT-a.

 

Aptitude
Izvor: http://en.wikipedia.org/wiki/File:Aptitude.png

 

Synaptic
Izvor: http://en.wikipedia.org/wiki/File:Synaptic_screenshot.png

 

Nove opcije koje donosi APT binarna verzija 1.0 su:

list – slično dpkg list; moguće koristiti uz flags;
search – radi jednako kao apt-cache, ali abecednim redom;
show – radi jednako kao apt-cache ali otkriva dodatne detalje;
update – radi kao i apt-get, omogućen je i output u obojenom tekstu;
install, remove – dodan prikaz napretka tijekom dpkg run;
upgrade – jednako kao apt-get dist-upgrade –with-new-pkgs;
full-upgrade – novi, smisleni naziv za dist-upgrade;
edit-sources – uređivanje sources.list putem $EDITOR.

Prikaz napretka procesa se može omogućiti/onemogućiti naredbom:

echo ‘Dpkg::Progress-Fancy “1″;’ > /etc/apt/apt.conf.d/99progressbar

 

Uskoro će putem službenih repozitorija novi APT biti isporučen svim distribucijama koje ga koriste. Budući da se radi o prokušanom alatu koji je odavno dokazao svoju moć, nije mu potrebno testiranje.

 

Izvori: softpedia.com, Michael Vogt’s Blog

SparkyLinux LXDE – U duhu Debiana

6. April 2014 - 17:11
Na DistroWatchu, koji je prava slastica za distrohoppere, izabrao sam SparkyLinux. Ova jednostavna distra bazirana je na Debian testingu, namijenjena je starim i novim računalima, a dolazi s različitim, laganim desktop okruženjima i upraviteljima prozora te s posebnim gaming izdanjem: GameOver.

Opremljena je povećim brojem programa, multimedijalnim kodecima i pluginima, a odlikuje ju i prepoznavanje većine wireless kartica, zanimljiva tema desktopa i još mnogo toga. Sve nabrojano dovoljan je odgovor na pitanje: “Zašto ne isprobati?”.

SparkyLinux je jedna u nizu distri baziranih na Debianu koja polako dobiva na popularnosti. Prati rolling-release koncept, stoga nije potrebno stalno skidati novu ISO presliku kao kod drugih distri. Dostupna je u dvije arhitekture (32 (i486) ili 64 (x86_64) bita) sa sljedećim okruženjima:

  • LXDE
  • Enlightenment 0.17 (poznato kao e17)
  • MATE
  • Razor-Qt
  • Xfce
  • Trinity (TDE baziran na KDE 3.5)
  • Openbox
  • Jwm
  • CLI edition (gradite po vlastitoj želji)

U sklopu ovih okruženja, distra nudi i posebno izdanje namijenjeno igranju: GameOver.

Kako je LXDE okruženje izgledalo privlačno na screenshotu, odlučio sam isprobati ga. Veličina ISO preslike je 1.4 GB, a radi bržeg isprobavanja i instalacije ISO sam snimio na USB stik pomoću UNetbootina.

Live

Nakon odabira jezika (engleski) slijedi podizanje Live sustava. Za razliku od Debiana, ovdje se pojavljuje Plymouth s ugodnom pozadinom i animacijom do podizanja grafičkog okruženja. Desktop dolazi u kombinaciji s dockom, Conkyem i panelom. Dolaskom miša prema docku isti se agresivno budi, dok se ikonice tečno pokreću. Ovaj dock se naziva Wbar (prvi put se susrećem s ovim programom) koji ne djeluje loše, čak ga je zadovoljstvo koristiti. Conky prikazuje najpotrebnije informacije i aktivnosti koje opterećuju RAM i procesor. U kombinaciji sa zelenim slovima, ovaj desktop ne izgleda kao crno-bijeli svijet.

Sparky Linux Live

 

Standardni LXDE izbornik sadrži dosta predinstaliranih programa, koji će zadovoljiti većinu korisnikovih potreba. Kratak osvrt na upravitelja datoteka – sve se brzo otvara i za sad nema problema. Instalaciju SparkyLinuxa pokrećemo s desktopa klikom na ikonicu Sparky Installer, a odziv programa je iznosio 15-20 sekundi!

 

Instalacija

Instalacija je jednostavna i početnicima ne bi trebala predstavljati problem. Ponuđeni su odabir jezika, vremenske zone (automatski bira), postavke tipkovnice, unošenje korisničkih podataka, biranje tvrdog diska i dodjela particija. Kod dodjele particija pokreće se GParted u kojem pravite 3 osnovne particije za: /root, /home i swap te, nakon stvaranja particija, desnim klikom na novoizrađene particije birate koju želite postaviti za /root i /home. Instalacija se nastavlja, slijedi upit za mjesto instaliranja GRUB-a i omogućavanje Plymoutha. Zadnja ali jako korisna opcija je sažetak postavki gdje možemo provjeriti sve postavke i započeti instalaciju sustava.

 

Desktop

Nakon podizanja instaliranog sustava, ubacujem bežični USB stik koji na Debianu nije radio dok nisam instalirao potreban firmware (ath9k). Sustav ga odmah prepoznaje i pronalazi moju mrežu. Prilikom promjene pozadinske slike pojavljuje se crni okvir oko Wbar docka. Ovaj problem me podsjeća na stare verzije Ubuntua i docka, ali ovdje je rješenje vrlo jednostavno – desni klik na crnu pozadinu tj. dock restarta ovaj program pa desktop ponovno izgleda ispravno. Prije podešavanja sustava, uradio sam nadogradnju koja je uspješno završila.
Prilikom restartanja sustava nakon nadogradnje, LXDE panel se pojavio prazan, a ponovnim podizanjem sustava sve je radilo kako treba.
Wbar se, u odnosu na druge dockove, prikazuje samo na desktopu, ali ne i kod otvorenih programa. Podešavanje ovog docka se vrši pomoću programa Wbar-config, dok se promjena ikonica mora obaviti ručno, za svaku pojedinačno. Ikonice s ekstenzijom .svg nisu podržane i ne prikazuju se u docku. Također, veličina ikonica se ne pamti prilikom ponovnog pokretanja sustava.
Uz mnoštvo korisnih informacija, Conky prikazuje i opterećenost svih procesora ukupno, kao i samo jednog procesora. Ovo ne smatram nedostatkom, jer Conky možda nije rađen za jaču konfiguraciju, ali ako vam se sviđa ovaj program, uredite Conky konfiguracijsku datoteku i dodajte naredbe za više procesora.

Sparki – uređen desktop

 

 

Programi

Prvo što bih spomenuo je Sparky Center – program koji obuhvaća podešavanje cijelog sustava. Radi lakšeg rukovanja podijeljen je u više grupa, pa s lakoćom možete podešavati i izvršavati određene funkcije. Ove opcije su također dostupne u glavnom izborniku.

SparkyLinux Centar

 

Dostupan je i Conky Manager za podešavanje Conkyja. Za multimediju su predinstalirani programi koji će zadovoljiti sve vaše potrebe (od slušanja glazbe do obrade videa). Za uredske poslove instaliran je LibreOffice paket koji nakon upgradea dolazi u verziji 4.1.5.3. GIMP je neizostavan program u većini distri, tu su i gThumb (preglednik slika), Camorama (program za web-kameru) i Simple scan (jednostavan program za skeniranje).
Web preglednik je isti kao kod Debiana – Iceweasel s ekstenzijom FlashGot. Dropbox klijent također se nalazi u kategoriji Internet, a tu se nalaze i drugi programi poput TeamViewera 8. Lijep dodatak su lagane igrice, a za veće potrebe tu je PlayOnLinux.
Instaliranje ostalih programa vršimo pomoću Synaptica ili terminala.

 

Update/Upgrade

Za razliku od ostalih distri gdje Update manager automatski obavještava o dostupnim nadogradnjama, kod SparkyLinuxa to moramo raditi ručno. Koristiti terminal ili krenuti lakšim putem(početnicima) – klikom na Sparky APTus koji se nalazi u glavnom izborniku i u SparkyLinux Centru – izbor je vaš. Ovaj program nije grafička zamjena terminalu, već lakši i edukativniji prikaz aktivnosti koje slijede i automatski se obavljaju u terminalu. Repozitoriji u SparkyLinuxu su nadograđeni iz Debian testinga.

Nadogradnja sustava

 

Nedostaci

Wbar ne pamti zadatu veličinu ikonica nakon ponovnog podizanja sistema. Lokalizacija na hrvatski jezik nije potpuna, pa ćete tijekom korištenja naići djelomično prevedene programe. Prilikom otvaranja neke slike u GIMP-u, isti se otvara u donjem dijelu desktopa, pa je potrebno povući prozor prema gore. Ako ste naučili da povlačenjem do vrha desktopa raširite prozor preko cijelog ekrana, ostat ćete uskraćeni jer ne dolazi do širenja, a izgubit ćete kontrole prozora jer se (sada) iste nalaze iza LXDE panela. Dali spada pod nedostatke ili ne ali: u glavnom meniju, kategorija Ostalo sadrži izlistane sve programe, koji se možda ne bi trebali nalaziti u ovoj kategoriji. Ovo se lako da izmijeniti editorom glavnog menija.

 

Zaključak

Sustav nisam koristio na slabijem hardveru, pa ne mogu iznijeti prave rezultate vezane uz ponašanje ove distre. Što se tiče izgleda, u početku je crno-bijela tema bila zanimljiva; međutim, nakon par dana korištenja brzo dosadi i ponovno želim vidjeti šarenilo na radnoj površini. “O ukusima se ne raspravlja”, ali zato promjene možete izvršiti vrlo jednostavno. Hardver je prepoznat, HP-ov printer je odmah skenirao potreban dokument, a bežični adapter je u startu bio prepoznat. Distra se pokazala stabilnom, izbor programa je dosta dobar, zadovoljava sve potrebe. Još jedna stvar koja mi se svidjela ovdje je ugodno podešavanje LXDE okruženja.
Link za preuzimanje SparkyLinuxa je ovdje.

Danas uživajte u fizici na zagrebačkom PMF-u

4. April 2014 - 7:47

Nije tajna da su Linuxaši nerijetko i tehnofili (ili obrnuto ), a uz tehnologiju prirodno dolazi i interes za principima na kojima ona radi. Fizika je ta koja je odgovorna za proučavanje tih principa. Kako radi tranzistor? Kako elektromagnetski valovi prenose informacije? Što je to “kvantna mehanika” koja će možda biti temelj za buduća tzv. kvantna računala? Zašto je za GPS bitna Einsteinova opća teorija relativnosti? Koje izvore energije koriste svemirske sonde kao Voyager I i II? Itd.

Danas će Fizički odsjek zagrebačkog PMF-a otvoriti vrata javnosti na događaju koji se zove “Fizika danas”. Ako posjetite fakultet moći ćete prisustvovati zanimljivim predavanjima, radionicama, izložbi, kinu te mnoštvu cool eksperimenata. Hodajte po vodi, uživajte u iskrama Tesline zavojnice, protresite se na Van der Graffovom generatoru, otkrite levitaciju na magnetskom levitatoru i zabavite se s tekućim dušikom. Cijeli program možete provjeriti na web stranicama Fizike danas, a program se održava od 12h do 18h. Vidimo se!

P.S. Osim Fizičkog odsjeka i drugi će odsjeci PMF-a otvoriti svoja vrata javnosti: Geofizika, Kemija i Matematika.

Teslina zavojnica

Canonical gasi uslugu Ubuntu One

4. April 2014 - 4:44
Canonical je objavio gašenje cloud usluge Ubuntu One radi rezanja troškova i preusmjeravanja resursa na strateške projekte.

Ubuntu One, usluga za pohranu “u oblaku”, uvedena je prije gotovo četiri godine, no Canonical je jučer na službenom blogu objavio njezino gašenje. Prema riječima Jane Silber, izvršne direktorice Canonicala, razlozi ovoj odluci su okretanje važnijim strateškim projektima tvrtke te ušteda ljudskih i materijalnih resursa i energije.

Strateškim se razvojem smatra multiplatformsko širenje Ubuntua na stolna računala, tablete i pametne telefone. Prema dosadašnjim iskustvima, razvojni alati, aplikacije, dodaci za Unity, kao i različita komercijalna rješenja su razvijana da bi korisnicima ponudila raznoliku uslugu. Ipak, Silber priznaje da se Canonical više ne može ravnopravno natjecati s ostalim pružateljima cloud usluge koji u svojoj standardnoj ponudi imaju 25-50 GB besplatnog prostora za pohranu. Poboljšanje usluge bi zahtijevalo povećana ulaganja na koja Canonical u ovom trenutku nije spreman. Umjesto toga, sredstva se usmjeravaju na razvoj otvorene platforme koja će najbolje istaknuti usluge njihovih partnera.

 

 

Navedeni servis neće biti uključen u naredno Ubuntu izdanje (14.04 LTS) kao što je to do sada bila praksa. Ubuntu One aplikacija je i dalje dostupna u sklopu Ubuntu, Google i Apple trgovina, te će primati redovne nadogradnje.

Od jučer, 2. ožujka, više nije moguće zakupiti prostor za pohranu. Usluga više neće biti dostupna nakon 1. lipnja, ali će korisnici moći preuzimati sadržaje s vlastitih računa sve do 31. srpnja. Nakon isteka tog perioda, sav preostali sadržaj bit će obrisan. Isto tako, Canonical jamči da će izračunati vrijednost zakupljenog prostora koji nije iskorišten i korisnicima vratiti novac, o čemu će biti naknadno obaviješteni. Još uvijek ostaje nejasno što će biti s ostalim servisima za backup i sinkronizaciju koji ovise o Canonicalovim serverima za pohranu, poput programa Deja Dup.

Srećom, najavljeno je da čitav projekt ipak neće biti izgubljen. Nakon njegova gašenja, tvrtka će objaviti cijeli izvorni kod pod otvorenom licencom, pa će ga svi moći koristiti za gradnju vlastitih servisa za sinkronizaciju.

 

 

Izvori: one.ubuntu.com, blog.canonical.com

[Slovenija] Konferencija open source rješenja u Novom Mestu

3. April 2014 - 4:55
U petak, 25. travnja 2014. održava se Konferencija open source rješenja u Novom Mestu u Sloveniji. Novo Mesto, svega sat vremena vožnje udaljeno od Zagreba, na jedan dan će postati središte open source znanja, ideja i rješenja s područja IT-a, kreativnosti, 3D printera i još mnogo toga.

Ujutro će se na Fakultetu za informacijske studije održati dvije besplatne radionice namijenjene svima koji su željni tehničkoga znanja. U poslijepodnevnim satima predavanja će održati zanimljivi predavači iz svijeta otvorenog koda.

Na kraju događaja očekuje nas ekskluzivni Firefox party, a uz proljetne melodije, dobru hranu s roštilja i hladno pivo završit ćemo cjelodnevni put po open source rješenjima.

Sudjelovanje na konferenciji je besplatno. Detaljni program, popis predavača te postupak prijave na konferenciju možete pronaći na web stranici konferencije: http://openway.si

 

Open Way konferencija službeni logo

Vrijeme: 25.4.2014

Mjesto: Galerija Simulaker, Glavni trg, Novo Mesto (Slovenija)

 

[Prvotravanjska šala] Vlada RH potpisala ekskluzivni ugovor s Canonicalom

1. April 2014 - 5:00
Vlada Republike Hrvatske potpisala je ekskluzivni ugovor s Canonicalom i jednim neimenovanim proizvođačem elektronike o nabavi četrnaest računala s predinstaliranim Ubuntuom!

Računala bi trebala stići u Hrvatsku krajem godine, a koristit će se u školama diljem Lijepe naše. Svih četrnaest računala će se seliti iz škole u školu tijekom cijele godine kako bi se svi klinci mogli upoznati s Linuxom.

Prvi set računala je već proizveden i čeka isporuku

 

Za ovaj projekt dobili smo dvanaest milijuna eura od Europske unije. Predviđa se da će najveći dio troškova nabavke ovih sjajnih strojeva biti pokriven iz tog izvora, a ostalo će se namiriti ubacivanjem reklama u aplikaciju HZZ-a za Android.

Većina ministara podržava ovu akciju, ali iz pouzdanog izvora doznajemo da postoji mala frakcija nezadovoljnika u Vladi koji su neuspješno lobirali za Arch Linux. Tako jedan ministar (koji je želio ostati anoniman) kaže: “Zašto Ubuntu, kad s Cooleechovom skriptom sada i dijete može instalirati Arch na svoje računalo?!”

Iako se slažemo da bi Arch možda bio sretniji izbor jer bi djeca bolje upoznala funkcioniranje Linuxa, pozdravljamo ovu akciju jer znamo da će sada i u udaljenim krajevima Hrvatske u koje još nije stigao internet djeca dobiti priliku upoznati ovaj egzotični operativni sustav.

Na kraju dodajemo, u naizgled nepovezanoj vijesti, da je jedan Hrvat uspio poslati dokument u ODF formatu na natječaj za zapošljavanje i nije dobio “WTF” odgovor. Još ne znamo je li njegov e-mail pročitan, ali to nije ni važno, jer ovakav presedan otvara put stotinama takvih e-mailova i možda prvom zapošljavanju pri kojem nije korišten piratski softver!

Jure Š: “Slučajno sam stisnuo da se snimi u odf formatu i poslao!”

 

Sve ovo pokazuje da se klima u Hrvatskoj polako mijenja i da se državne institucije sve više zagrijavaju za otvoreni softver. Očekuje nas uistinu uzbudljiva godina!

Kao što ste već svi shvatili, ova vijest je bila prvotravanjska šala. Na žalost, Jure je zamolbu za zapošljavanje poslao u docx formatu, a Vlada RH je narudžbu računala s Ubuntuom otkazala. Novci od EU fondova su se preusmjerili u neki drugi projekt. Ostala nam je samo opozicija u Vladi koja podržava Arch. Možda od njih na kraju nešto i bude.

Objavljen Gnome 3.12 – Stazama uspjeha svog prethodnika

31. March 2014 - 16:55
Nakon 6 mjeseci rada, službeno je objavljeno novo izdanje popularnog Gnome okruženja u inačici 3.12.0. Donosi nove značajke koje se odnose na korisnike i razvijatelje, te brojna poboljšanja i ispravke. Nova verzija Gnome 3 okruženja nastavlja poboljšavati iskustva korisnika i uskoro će biti dostupna u repozitorijima većine distribucija, dok jedna distra zasad neće isporučivati ovu verziju. Gnome Software

Uveden u verziji 3.10, ovaj program je sada poboljšan tako da je pregledavanje, traženje i instaliranje programa mnogo brže. Dodane su nove opcije poput snimki programa, automatskog ocjenjivanja programa, mogućnosti instalacije pojedinih programa (npr. skinuti programi) i upravljanja repozitorijima. Poboljšana je provjera i instalacija nadogradnji, a dodana je mogućnost gašenja računala nakon instalacije nadogradnje te prikaz zadnje provjere i ručno obavljanje nadogradnje.

 

Video

Video program (Totem) dobio je svjež, moderan izgled i nove opcije poput pretraživanja videa s vašeg računala ili online videokanala. Neki kanali su već implementirani, a razvijatelji sada mogu lakše dodati svoje. Kontrole gledanja videa su redizajnirane i korisnik ih može sakriti po potrebi, a prikaz videa preko cijelog ekrana je mnogo bolji.

 

Gedit

Zaboravite na stari izgled ovog korisnog tekstualnog editora. Novo, kompaktno sučelje omogućava više prostora za rad, a ljepši tabovi i pop-over “balončići” za odabir formata i širinu tabova čine ovaj program mnogo efikasnijim od prethodnih verzija.

 

Podrška visoke rezolucije

U odnosu na verziju 3.10 kada je ova značajka uvedena, sada obuhvaća ključne aspekte Gnome 3 sučelja kao što su: Pregled aktivnosti, gornju radnu traku (top bar), zaključavanje ekrana i dijalog sustava.

 

Stvaranje vlastite Application mape

Od sada je moguće napraviti vlastitu mapu u kojoj možete organizirati programe po želji i njihovo traženje učiniti lakšim. Osim dosadašnjih automatskih mapa u Gnome 3 (a to su bile Utilities i Sundry), novu mapu možemo napraviti u programu Software.

 

Ostale novosti su:
  • integracija s oblakom (Google Cloud Print) koja omogućava printanje iz Gnome okruženja na printer spojen preko Google Cloud Print servisa, kao i mogućnost dodavanja dokumenata u Google Drive;
  • nadograđene opcije geolokacije (dodane kontrole i povratne informacije, prikaz ikonice kada program koristi uslugu lokacije);
  • Wayland (sljedeća generacija tehnologije za prikaz i unos na GNU/Linux sustavima) je dobio nove funkcije za logiranje i obradu unosa, a poboljšana je stabilnost i kompatibilnost sa starijim X11 programima;
  • novo podešavanje Bluetootha (lakše uparivanje uređaja);
  • poboljšana brzina pokretanja, uvedeno efikasnije korištenje resursa.

 

Ubuntu 14.04 LTS neće se isporučivati sa Gnomeom 3.12

Prema izjavama razvijatelja ove distribucije, novo izdanje Gnomea će ipak pričekati, jer je razvoj novih značajki, paketa i API-ja prekinut 20. veljače, nakon čega slijedi period rješavanja propusta koji traje do službenog izlaska verzije 14.04, dakle, do 17. travnja 2014. Budući da je Gnome 3.12 objavljen 26. ožujka, jasno je da u ovom periodu razvijatelji ne mogu uvesti novu verziju, ali korisnici će ju moći instalirati putem PPA. Više o ovome pročitajte ovdje.

 

Izvor: help.gnome.org; softpedia

[Ispravak] U Osijeku se priprema The Geek Gathering 2014.

30. March 2014 - 10:30
U Osijeku nas očekuje najvažniji događaj sezone – The Geek Gathering 2014! Nakon prošlogodišnje više nego uspješne konferencije, koja je okupila više od 250 sudionika i ugostila neke od vodećih ljudi suvremenog informatičkog sektora, u Osijeku nam se ponovno sprema digitalna poslastica!

Na ovogodišnjoj TGG konferenciji će gostovati vodeća imena domaće i svjetske informatičke, razvojne i marketinške industrije. Na taj će se način dodatno učvrstiti pozicija Osijeka kao centra regionalne softverske izvrsnosti.

Nova, trodnevna konferencija The Geek Gathering održat će se od 8. do 11. svibnja 2014.

 

TGG 2014.
Izvor: http://softwarecity.hr/aktivnosti/konferencija-the-geek-gathering-2014-osijek-datum-cijene-kotizacije/

 

Renomirani predavači jamče bogat program:

  • Douglas Crockford (Paypal / USA) – Keynote speech
  • Harry Roberts (CSSWizardry / UK) – What Is A CSS Framework Anyway?
  • Stefan Armbruster (Neo Technology / Germany) – Graph Data Modeling with Neo4j / Extending Neo4j
  • Zoltán Németh (Ustream / Hungary) – Building and controlling our own CDN
  • Martin Naumann (Centralway AG / Switzerland) – How to do user-testing without going bankrupt
  • Jef Claes (Euricom / Belgium) – What if we stored events instead of state?
  • Attila Szegedi (Sweden) – Limits of Complexity in Computation
  • Rob Ashton (Freelance / Europe)
  • Hugo Hamon (SensioLabs / France) – Web Application Development with Symfony2
  • Andrew Davey (UK) – JavaScript: The Great Parts
  • Croatian Game Developers (Croatia)

Konferenciju priprema Agencija Luminis, za program se brine osječka tvrtka Mono koja je dio udruge Osijek Software City. Riječ je o udruzi nastaloj zajedničkim radom nekolicine informatičkih tvrtki i pojedinaca radi gospodarskog, tehnološkog i znanstvenog oživljavanja regije.

Da se konferencija ne bi svela samo na maratonska predavanja, organizatori su pripremili brojna iznenađenja. Sudionicima su osigurani osvježenje i autohtoni kulinarski doživljaj. Predviđen je turnir u retrogamingu 90-ih, a na raspolaganju sudionicima je besplatan WiFi te korištenje bicikala za istraživanje grada i razgledavanje znamenitosti. Večer je rezervirana za party, a vrhunac zabave je koncert The Bambi Molestersa 10. svibnja.

Konferencija se održava u poslovnom centru Oculus, te poslovnom centru Kappa, a hotel Osijek svim sudionicima nudi poseban popust. Na vrijeme uplatite kotizaciju i osigurajte mjesto na jednom od najvažnijih događaja sezone. Detaljne informacije možete pronaći na stranicama organizatora.
Vidimo se!

 ISPRAVAK: Ranije objavljeni tekst smo ispravili nakon dojave organizatora konferencije. Naime, u ranijoj verziji teksta nam se potkrala pogrešna informacija o organizatoru konferencije te o mjestu održavanja. Iskrene isprike organizatorima i našim čitateljima. 

Izvori: softwarecity.hr, thegeekgathering.org

Najavljen Mint 17 “Qiana”

26. March 2014 - 18:55
Clement Lefebvre najavio je Mint 17 LTS – “Qiana”. Je li na pomolu novi smjer razvoja?

U svojoj nedavnoj objavi Clement Lefebvre – osnivač i voditelj Mintovog razvojnog tima – najavio je novo izdanje popularne distribucije. Novi Mint 17 će tako nositi kodno ime “Qiana” i izaći u četiri standardna “okusa”: Cinnamon, MATE, KDE i Xfce.

Qiana je najlonsko vlakno izumljeno 1962. godine s ciljem imitacije prirodne svile. Postala je posebno popularna u modnoj industriji tijekom 1970-tih. Odlikuje se svilenkastim sjajem, a najčešće je korištena u izradi disco majica i modelu košulja sa širokim kragnama.

 

Jer svi volimo Lude 70-e
Izvor: http://en.wikipedia.org/wiki/File:Fez.jpg

 

Ono što ponajviše raduje sve korisnike i simpatizere jest to što će sedamnaesto izdanje ponovno biti LTS bazirano na Ubuntuu 14.04. Podsjetimo, trenutno aktivno LTS izdanje je 13 “Maya” s podrškom do travnja 2017. godine. Ranije je objavljena vijest kako Ubuntu skraćuje podršku za sva non-LTS izdanja sa 18 na 9 mjeseci, dok će LTS izdanja i dalje imati petogodišnju podršku. Time će se uvelike smanjiti napor istodobnog održavanja više verzija, što ostavlja prostor za povećanje kvalitete novih izdanja. Svi novi korisnici će imati rok od 3 mjeseca za prelazak na noviju verziju, koja će i dalje izlaziti svakih 6 mjeseci. Ovaj način razvoja značajno utječe i na sam Mint, što je i prihvaćeno.

Međutim, Clem je u svojim komentarima u najavi iznio i moguće planove vezane uz budući razvoj projekta. Prema njegovim riječima, moguće je da će Ubuntu 14.04. LTS biti korišten kao baza ne samo Minta 17, već i dvaju izdanja nakon njega. Osnovna ideja je održavati i poboljšavati bazu te se prilagođavati novoj tek svake dvije godine. Na ovaj će način razvojni tim imati više vremena i energije posvetiti se ostalim projektima. Cilj je poboljšati kvalitetu, dodatno potaknuti razvoj Cinnamona, aktivnije se uključiti u razvoj MATE-a, pružiti kvalitetniju podršku za Mint Tools, te se uključiti u ostale projekte koji su već godinama zanemarivani.

Ove novosti zasigurno svima odgovaraju, budući da smo navikli samo na kvalitetna rješenja i ideje okrenute upravo krajnjim korisnicima. Iako se polugodišnji ciklus izlaska novih izdanja neće mijenjati, poboljšat će se njihova stabilnost i kvaliteta te potaknuti intenzivniji razvoj brojnih projekata.

Ipak, ova neslužbena najava za sobom povlači brojne sumnje i nesigurnost. Očito je da će zadržavanjem Ubuntu 14.04 LTS baze u sljedećih nekoliko izdanja doći do blage stagnacije u razvoju na koji smo do sada navikli. Mint je od svog početka usko vezan uz razvoj Ubuntua, no vidljive su naznake promjena.

U novije vrijeme svjedočimo brojnim kontroverznim odlukama Canonicala u pokušajima proboja na komercijalno tržište, što je izazvalo burne rasprave i promjene u Linux zajednici. Tako se možemo prisjetiti Canonicalovih najava o uvođenju vlastitog paketnog formata. Pratili smo čitave sapunice o odlučivanju između Upstarta i systemda, gdje je potonji tek privremeno prihvaćen. Nakon dugotrajnih natezanja i mnogo utrošene energije, Mir display server je u desktop izdanju odgođen u korist X windows sustava do Ubuntua 16.04 LTS 2016. godine. Svjedočili smo i vrlo niskim optužbama vezanim uz Mintovu sigurnost, kao i pokušaju licenciranja službenih repozitorija usmjerenih upravo protiv Minta, tj. prema stvaranju Ubuntu zaštitnog znaka.

Unatoč tomu što izravno utječe na velik dio GNU/Linux svijeta, očito je da Canonical nameće vlastitu viziju razvoja koja ne nailazi na prešutno odobravanje zajednice i ostalih projekata. Predstojeći Ubuntu 14.04 LTS bi lako mogao biti zadnje izdanje kakvo smo do sada poznavali. U svjetlu takvih događaja čini se razumnim postupno usporavanje Mintovog razvoja i odbijanje nametnutih ideja.

S druge strane, poznato je da projekt Mint razvija vrlo mali tim entuzijasta, dok su troškovi većim dijelom financirani donacijama zajednice. Projekti su brojni, razvoj prema zacrtanom planu vrlo zahtjevan, održavanje komplicirano, a aktivnih je članova malo. Brojni su projekti ugašeni upravo iz ovih razloga. Unatoč željama mnogih simpatizera, Debian kao osnova (LMDE) je slabo zastupljen i neće skoro (barem prema trenutnim najavama) zamijeniti Ubuntu.

Mijenja li Mint vlastitu politiku razvoja? Radi li se samo o privremenom usporavanju ili će ono postati trajnije? Radi li se o stvarnom poboljšanju kvalitete ili je zapravo riječ o realnom oprezu spram Canonicalove politike koja utječe na velik dio Linux zajednice? Imamo li razloga strepiti za Mintovu budućnost? Kakve li nas novosti i iznenađenja tek očekuju?

Prema njegovim riječima, Clem nije donio ni jednu službenu odluku. Odgovori na ova i sva ostala pitanja odgođeni su za studeni 2014. Do tada, prema redovnom rasporedu, novu Mint 17 “Qianu” LTS možemo očekivati već krajem svibnja.

 

Izvor: Mint blog

Ovog ljeta na edXovom online tečaju naučite osnove Linuxa!

25. March 2014 - 20:59
Za sve koji se do sada nisu susreli s Linuxom, ali i za one koji su u Linux vodama plivali samo površinom ovo ljeto bi moglo biti jako zanimljivo!

Naime, Harvardova i MIT-ova platforma za online edukaciju – edX će u suradnji s Linux Foundationom održati besplatni online tečaj na kojem će polaznici naučiti osnove Linuxa. Na tečaju će se učiti osnove rada u terminalu i grafičkim okruženjima te će se polaznike upoznati s najpoznatijim distribucijama Linuxa. Obradit će se osnovni alati i tehnike koje u svakodnevnom radu koriste sistemski administratori, programeri i obični korisnici.

 

Nakon završenog tečaja polaznici će imati dobru osnovu za navigaciju distribucijama Linuxa, a tečaj će poslužiti i kao čvrst temelj za eventualnu dodatnu edukaciju za posao sistemskog administratora na Linux platformama.

Podsjetimo, u IT sektoru se sve više traže sistemski administratori koji se dobro snalaze na Linuxu. Navodno je potražnja za takvim stručnjacima veća od trenutne ponude.

Preduvjet za pohađanje tečaja je osnovno znanje korištenja računala. Tečaj će biti u potpunosti besplatan i moći će mu pristupiti svi zainteresirani.

Pratite novosti na službenoj stranici edXa, a i mi ćemo se truditi da na vam na vrijeme javimo sve novosti o ovom zanimljivom tečaju. Detaljnije o edukaciji putem edXa pročitajte na njihovoj FAQ stranici.

 

Izvor:edX

NištaSeNećeDogoditi 2014. u Osijeku – dođite!

25. March 2014 - 10:10

NSND Osijek 2014. – “PRVI IZA PRVOG” – drugi, ali već jubilarni NištaSeNećeDogoditi održat će se ovaj vikend u Osijeku.

NSND 2013

#labOS hacklab ugostit će po drugi puta pomalo opasnu koncentraciju geeketa i geekova, a ako želite znati što se (ne) događa, morate biti u osječkom hacklabu ovaj vikend, 29. – 30. ožujka 2014.

Ukratko o NSND-u:
NištaSeNećeDogoditi je program koji okuplja hackere i geekove svih profila s prostora ex-Yu, ali i šire. Kao što ime kaže, to nije formalna konferencija, i samo o ljudima koji dođu ovisi hoće li se nešto dogoditi ili ne. Osmišljavanje programa nije problem; upravo suprotno, često bude i premalo vremena za sva predavanja koja se dogovaraju na licu mjesta.

NSND 2013

Za one koji putuju, prijave za NSND vrše se putem mailing liste radi potreba organizacije.

Datum: 29. i 30.03.2014. (subota i nedjelja)
Mjesto: #labOS – Trg Jurija Križanića 1, Osijek
Smještaj: organiziran u lokalnom hostelu, no imamo i par kauča za besplatni smještaj.
Klopa: u blizini su restorani, pizzerije i slow/fast food za razne ukuse. Veganima se može organizirati catering.

Sabayon 14.01 Xfce – Prošlost na dohvat ruke

23. March 2014 - 16:44

Možda se pitate što se događa sa Sabayonom? Čini vam se da je krišom nestao? Distra koja je obećavala, uvijek skromna i nevjerojatno brza, bazirana na Gentoo Linuxu je ipak tu. S verzijom 14.01 Sabayon u tišini nastavlja svoj razvoj, a ja sam se opredijelio za Xfce okruženje.

Opet dižem prašinu sa starih tekstova i fokusiram se na ovu recenziju, koju sam u to vrijeme rado čitao dok se na mom laptopu vrtjela Pear petica.

Sabayon možete isprobati u grafičkom okruženju koje se vama dopada, a dostupan je u 32- i 64-bitnim verzijama. Veličina ISO slike Sabayona Xfce je 1.6 GB.

Nakon snimanja Sabayona na USB, pokrećem Live sustav. Pri podizanju sustava primijetio sam da Plymouth na kraju pomalo podbacuje (slika izgleda ružno), ali to ne predstavlja nikakav problem (vizualni), jer sustav normalno radi i stabilnost nije ugrožena. Desktop je lijep, ima dosta proziran panel i par ikonica na radnoj površini.

Sabayon Live desktop

 

Pokrećem instalaciju. Instalacija je lagana, koraci su logični i nakon 20 minuta proces je uspješno završen. Jednostavno i brzo instaliranje ako usporedimo Gentoo distru i sustav koji mi koristimo.

 

 

 

Desktop

Nakon podizanja svježe instaliranog Sabayona (Plymouth je ovaj put ispravan), pojavljuje se upit za odabir web pretraživača (Chromium ili tekstualni web pretraživač) te obavijest da je sustav ažuriran i da nema novih nadogradnji.

Odabir preglednika interneta

 

Odlično – pomislih, i odmah otvaram RIGO program da instaliram Firefox ili Chrome pretraživač. RIGO je program za upravljanje paketima, instalaciju programa, nadogradnju sustava i podešavanje repozitorija. Na moje iznenađenje, program ne pronalazi nijedan paket, već traži da ažuriram repozitorije jer su stari i nadogradnju u startu prekida s greškom. Meni wireless nije uključen, pa njegovom aktivacijom te ponovnim unosom WPA lozinke (tijekom instalacije sam uključio wireless) ažuriram repozitorije. RIGO inače ispisuje komentare koji će vas malo začuditi i učiniti da sljedeće poteze obavite s osmijehom na licu.

Rigo zna imati smješne komentare

 

Nadogranja je završena

 

Xfce okruženje – uvijek isto. Prisutan je samo jedan panel, klasični izbornik, klasična tema i dovoljan broj programa. Panel pomalo oskudijeva dodacima, pa vi instalirajte one koji vam trebaju. Za razliku od ranijih verzija, u ovoj je uklonjen donji panel, a u gornji po defaultu nije aktiviran dodatak Područje obavijesti (Notification area), prilikom spuštanja otvorenih prozora programe nećete moći vidjeti ni pokrenuti s desktopa.

 

Programi

Thunar je zadani upravitelj datoteka dovoljan za većinu posla, iako izgledom odaje dojam da se radi o zastarjelom programu. O knjizi se ne sudi po koricama, pa tako ni Thunar nije manje vrijedan od drugih upravitelja datoteka.

Libre Office u verziji 4.2.1.1 dobio je novi početni prozor, pa se sada slaže s defaultnom pozadinom.
Za muziku je instaliran Exaile 3.3.1, za uređivanje slika Gimp 2.8.10, a za video Totem 3.10.1, dok se cijeli sustav vrti na kernelu 3.12.0.

 

Zaključak

Sabayon se pokazao kao jako brz i stabilan sustav. Od zadnje recenzije Sabayona 10 Xfce nema mnogo promjena; sve što je tamo napisano vrijedi i ovdje. Naravno, Thunar je dobio opciju otvaranja datoteka u novoj kartici, kombinacijom tipki ALT+F2 otvara se pokretač programa, dok automatski login i dalje nije moguć zbog 4.10 verzije.

Nadogradnja sustava je trajala 4 sata, ali utjeha mi je da je sve prošlo bez problema. Primijetio sam da nema indikatora za jačinu zvuka, pa sam to podesio kroz Audio Mixer. Manage Firewall se ne otvara na klik mišem, ali pokretanje tog programa moguće je iz terminala. Za pozadinske slike su dostupne samo 2 slike, dok se veći izbor nalazi u direktoriju /usr/share/backgrounds (opcija dodaj sliku na listu).

Zanemarite lažno upozorenje koje se pojavljuje odmah nakon podizanja sustava da je isti ažuriran.
Sabayon je dobar za svakoga, nije ga teško koristiti, a sa zadovoljstvom ga možete prilagođavati svojim potrebama. Jedino što ne mogu obećati je da će sustav uspješno raditi poslije nadogradnje, jer ovo je rolling release distra.

Nadam se da će autor one sjajne recenzije gore ponovno instalirati Sabayon Xfce u dual boot, barem da se prisjeti pozitivnog iskustva.

Održan prvi Virtualni dan slobodnih i otvorenih tehnologija

17. March 2014 - 20:31

Hrvatska udruga Linux korisnika je u nedjelju, 16. ožujka, organizirala prvi Virtualni dan slobodnih i otvorenih tehnologija. U sklopu Virtualnog dana, koji se odvijao na Hulk onAir YouTube kanalu, održana su četiri predavanja.

U uvodnom predavanju “Zašto i kako se uključiti u svijet slobodnih i otvorenih tehnologija” Jasna Benčić i Lucija Pilić nastojale su objasniti kako radom na open source projektima možete unaprijediti sebe, svoja znanja i vještine te svijet oko sebe.

Matija Nalis je u sklopu predavanja “OpenStreetMap – slobodna karta svijeta” predstavio OpenStreetMap projekt u Hrvatskoj, objašnjavajući višestruke prednosti i napredne mogućnosti ove karte u odnosu na sveprisutni Google Maps.

Vječnu raspravu o editorima potaknuo je Domagoj Stolfa s predavanjem “NetBeans u sklopu Linuxa“, ističući prednosti ali i mane ovog IDE–a, te ga direktno uspoređujući s Vim i Emacs konkurentima.

Zahvaljujući “Projektu Otvorena mreža“ Valenta Turkovića, cijelo naselje Moravica prekriveno je besplatnim, otvorenim i sigurnim Wi-Fi signalom, a volonteri na projektu trenutno se fokusiraju na širenje mreže u Slavoniji, Baranji te priobalnim turističkim naseljima. Osim sudjelovanja u projektu, možete im pomoći donacijama (za mrežne usmjerivače, tzv. routere), pisanju dokumentacije, koda i raznovrsnih članaka te javljanju bugova i ostalih problema.

Zahvaljujemo svima koji su pomogli da se ovaj događaj održi – predavačima, organizatorima i, naravno, posjetiteljima koji su nas došli slušati.

 

http://www.youtube.com/watch?v=QbsLv0JqdqQ

Antergos Linux vs Manjaro Gnome edition

17. March 2014 - 19:38
Iako nam je nedavni tekst o Manjaru (i pomiješana iskustva s njim) još uvijek u sjećanju, vidim da ovdje nije bilo priče o Antergosu. Jest na forumu – bila je preporuka za nove korisnike koji žele Arch s GUI instalacijom. Ovdje ću kratko opisati Antergos i usporediti ga s Manjarom koji je u zadnje vrijeme postao vrlo popularna distra.

Antergos je još jedna Linux distra bazirana na Archu koja dolazi s grafičkom instalacijom i Gnome okruženjem te slijedi KISS filozofiju. Antergos je novi naziv ove distre, koja se ranije zvala Cinnarch i nudila Cinnamon kao glavni DE. Distre bazirane na Archu su poznate po jednom radnom sučelju: Chakra po KDE okruženju, Manjaro po Xfceu, ArchBang ima Openbox, Bridge LXDE, a Antergos po Gnomeu.

Usporedba je urađena na sljedećem hardveru s jednako dodijeljenim diskovnim prostorom:

  • Intel Core i3-2310M 2.10 GHz
  • Intel HD 3000
  • RAM 4 GB
  • Hdd 500 GB

 

Preuzimanje

Antergos preuzimamo sa službene stranice (dostupno u 32- i 64-bitnim verzijama).

Manjaro s Gnome okruženjem nije službeno izdanje i održava ga zajednica, a stabilnost u odnosu na službena izdanja nije diskutabilna. Nedostatak je što korisnicima nije ponuđen direktni link na ISO, već moraju malo pretraživati kroz mape Manjara na Sourceforgeu.

 

Live DVD

Antergos je težak 717 MB, a tko voli snimati distribucije na disk morat će koristiti DVD zbog 18 MB viška.

Manjaro je ipak siguran za odabir DVD-a jer je ISO slika teška 1,6 GB.

Ja sam koristio USB stick za testiranje i instalaciju distri, a pripremu USB-a sam radio pomoću Unetbootin programa (za Manjaro) i terminal za snimanje Antergosa.

Obje distre imaju mogućnost podizanja sustava u Live modu, i nakon testa prepoznavanja hardvera slijedi odluka za instalacijom. Antergos dolazi s minimalnim brojem programa, dok je Manjaro snabdjeven programima za normalno korištenje.

 

Instalacija

Kako je rečeno, distre dolaze s grafičkom instalacijom, ali nude i mogućnost tekstualne instalacije. Tekstualnu instalaciju nisam radio zbog fokusa na nove korisnike.

Antergos koristi Cnchi instaler, identičan Manjarovom instaleru. Cnchi je još u beta fazi. Dodane su opcije za instalaciju željenog grafičkog okruženja (Gnome je izbor po defaultu), a kasnije nudi opcije poput instalacije firewalla, podrške za printere, Bluetooth, te instalacija softvera treće strane za pregled multimedije. Ostalo se ne razlikuje od instalacije Manjara, ali instalacija u mom slučaju nije htjela nastaviti. Nakon rješavanja problema, instalacija je ipak uspjela (njezino trajanje ovisi o brzini vaše veze na internet).

Problem koji se javljao kod instalacije Antergosa nakon particioniranja i unosa korisničkih podataka je uzrokovao mirror. Nakon omogućavanja drugih mirrora u antergos-mirrorlist datoteci (odnosno, komentiranja mirrora koji je pravio problem) i updatea repozitorija naredbom sudo pacman -Syy, instalaciju sam ponovno pokrenuo i uspješno dovršio.

Manjaro koristi Thus instaler koji je još u beta fazi, ali nisam imao nikakvih problema s instalacijom. Trajala je oko 20 minuta i uspješno je završena.

 

Desktop

Sustav se ne podiže brzo:

Antergos: 43 sekundi
Manjaro: 49 sekundi

Gnome okruženje je verzije 3.10.2; čisti desktopi i vrlo brzi sustavi.

Antergos desktop

 

Manjaro desktop

 

Kod Antergosa sam imao problem da se Upravitelj datoteka ne otvara pod root ovlastima. Tim problemom se nisam previše bavio, jer sam vrijeme koje bih iskoristio za rješavanje problema zamijenio radom kroz terminal.

 

Programi

Antergos programi

 

Antergos nudi malo programa: samo one najpotrebnije, i ostavlja slobodu korisnicima za dotjerivanje sustava po njihovoj želji. PacmanXG je odličan alat s mnoštvom opcija i pravi izbor za bijeg od terminala.
PacmanXG je u beta fazi, a prilikom otvaranja programa upozorava na greške za yaourt i problem provjere mirrora, kao i na problem s lokalizacijom. Yaourt moramo instalirati, no za ostale probleme – koji ne utječu na rad programa – nisam našao rješenje.

PacmanXG

 

Chromium je odabran za web preglednik, Xnoise za multimediju, Shotwell za slike, a LibreOffice dolazi opcionalno.

Manjaro je u velikoj mjeri opremljen programima koji su dosta dobro izabrani. Većina tih aplikacija se često koristi, stoga ne mislim da će biti mnogo nezadovoljnih korisnika kojima bi izbor predinstaliranih programa predstavljao problem.

Manjaro programi

 

Zaključak

Prvo bih počeo s Gnome okruženjem. Lijepo i moderno okruženje, ali ne i za moje potrebe. Problema (bugovi) s ovim okruženjem nisam imao, osim mojih osobnih (navika). Iako se sve da podesiti (dodajmo tu još i klasični izgled), još uvijek nisam skupio dovoljno snage da se naviknem. Možda drugi put.

Antergos – ako sam ikada uporno htio instalirati neku distru, to je ova, zbog problema koji su me zadesili i traženja njihovih rješenja. Iako problemi nisu veliki, mislim da novi korisnik bez imalo iskustva u Linuxu baš i neće htjeti isprobati distru, a još manje rješavati problem kroz terminal. To nikako ne znači da će i ostali imati ovaj problem; ja pišem ono što se meni dogodilo.

Manjaro – da sada prvi put želim koristiti Linux, odabrao bih ga. Veličina ISO slike već na početku govori da se ovdje ne radi samo o base systemu, jer dostupni su programi za svakodnevno korištenje.

U cijeloj priči stekao sam neko iskustvo i ako zanemarimo probleme, na osnovu čega donijeti zaključke? Mislim da dvije stvari ovdje igraju ulogu:

1 – tko više teži KISS principu;
2 – tko više prilagođava Arch novim korisnicima.

Archeri vole jednostavnost, svoja pravila i nenametljivost – u osnovi, KISS filozofiju. Antergos dolazi s minimalnim brojem programa, veličina ISO slike je duplo manja u odnosu na Manjaro, instaleri su skoro identični (Cnchi ima više opcija od Thus instalera) i koristi Archeve repozitorije. Antergos ovdje više teži KISS-u.

Prilagođavanje? Distre jesu prilagođene novim korisnicima, ali nema Plymoutha. To je jedan od detalja koji bi trebali uljepšati iskustvo novim korisnicima, bez obzira na to što vrijeme čekanja iznosi 30-50 sekundi. Potreba za korištenjem terminala je značajno smanjena zbog grafičkih programa za instalaciju i upravljanje paketa. Ovdje bi jedina razlika bila Pamac vs PacmanXG kao i podrška, što po mojem mišljenju ostaje neriješeno.

Meni je Antergos bolji od Manjara jer više teži Archu i njegovoj filozofiji, dok je Manjaro odlična distra, ali ipak udaljenija od Archa.

Debian planira pokretanje LTS izdanja

16. March 2014 - 20:30
Jedini kvalitetan oblik pružanja dugotrajne sigurnosne podrške jest objava LTS izdanja. Stoga Debian ima velike planove za daljnji razvoj.

Početkom veljače održan je radni sastanak Debianovih sigurnosnih stručnjaka u Linuxhotelu u njemačkom Essen-Horstu. Tema skupa je pružanje kvalitetnije sigurnosne podrške, što posebno pogoduje sistemskim administratorima. Raspravljalo se o produljenju podrške za trenutno aktivna izdanja te se, shodno tomu, razgovaralo o pokretanju Debian Long Term Support izdanja.

Debian 6
Izvor: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/0c/Debian_6.0.2.1.png
Objavljeno pod GNU licencom.

 

Kako smatraju sigurnosni stručnjaci, jedini kvalitetan oblik pružanja dugotrajne sigurnosne podrške jest objava LTS izdanja. Iako se trenutno spominje tek kao jedan od mogućih planova razvoja, ova ideja zasigurno izaziva oduševljenje među svim korisnicima. Vjerojatno je da će se prva LTS testiranja započeti upravo na trenutno oldstable verziji Debiana 6 “Squeeze”. Zbog vjerojatnih konflikata između postojeće zamrznute inačice i novih sigurnosnih nadogradnji, moguća je objava zasebnog LTS izdanja (primjerice: squeeze-lts).

Spomenuto je kako će neki paketi biti izuzeti od nadogradnji (npr. web aplikacije) zbog brzog razvoja i velike mogućnosti konflikata, dok će drugi paketi doživjeti značajne promjene. Zbog malobrojnog razvojnog tima LTS izdanja bi trebala biti ograničena samo na i386 i amd64 procesorsku arhitekturu. Ako se projekt pokaže uspješnim, LTS bi se trebao proširiti i na trenutno stabilnu verziju 7 “Wheezy”.

Na ovaj način Debian će ući u skupinu distribucija koje pružaju LTS podršku. Jedine distribucije s takvim izdanjima su trenutno Red Hat Entreprise i Ubuntu.  Red Hat Entreprise Linux 6 je objavljen u studenom 2010. s podrškom do 2023. godine.  Ubuntu 12.04 “Precise Pangolin” je objavljen 26 travnja 2012. s petogodišnjom podrškom do travnja 2017. godine.

Na sastanku je naglašeno da Debianov razvojni tim već trenutno oskudijeva članovima koji doprinose razvoju, stoga se ova ekspertna skupina ne može aktivno uključiti u ovakvu vrstu projekta. Njihova uloga je isključivo koordinatorska.  Objavljen je poziv svim zainteresiranim članovima zajednice da se uključe u projekt te da svojim znanjem i iskustvom pridonesu razvoju. Razvojni tim možete kontaktirati ovdje. O temama sastanka i idejama LTS izdanja više pročitajte na aktualnim mailing listama, kao i bilješkama sa sastanka.

Blender fundacija radi na novom animiranom filmu

15. March 2014 - 8:33

Blender Foundation je 9. ožujka pokrenuo kampanju u trajanju od četrdeset dana s ciljem prikupljanja 500 000 € kojima bi se financirao novi open source animirani film.

Prema planu (i ako se sredstva prikupe), narednih 18 mjeseci bi na izradi filma uz Blender institut surađivalo 12 nezavisnih studija iz cijelog svijeta (Autour de Minuit, Character Mill, CG Cookie, Gecko Animation, IdeasFijas, Kampoong Monster, Studio Lumikuu, MAD Entertainment, Ovni VFX, Pataz Studio, Pitchi Poy i Vivify) pod redateljskom palicom Mathieua Auvraya, dok bi za priču o ovci Michelu bio zadužen pisac Esther Wouda.

Project Gooseberry

 

Svi zainteresirani u početnoj kampanji mogu sudjelovati svojim donacijama ili pretplatom, a više o svemu možete pronaći na službenim stranicama projekta.

http://www.youtube.com/watch?v=XfezG5M2ICg

Objavljen 22 broj e-časopisa Libre!

15. March 2014 - 8:22
Prošlog mjeseca smo, spletom okolnosti, zakasnili te na kraju i preskočili najavu o izlasku 21. broja e-časopisa Libre. Ovaj mjesec ne kasnimo s najavom, no možda je i posljednja, ali o tome malo kasnije.

U ovomjesečnom broju možete pročitati o novom izdanju, u zadnjih godinu dana mnogima omiljene distribucije bazirane na Archu, Manjaro Linuxa 0.8.9 te se upoznati sa Waylandom i problemima oko X servera. Također, novi Libre donosi i nastavak članka o Clonezilli Live, te softveru o obrazovanju djece kao i nastavak serijala u rubrici Puls slobode, dok u rubrici Internet mreže i komunikacije možete pročitati o RetroShareu, online anonimnosti i sigurnosti na primjeru Tor mreže, te još niz drugih zanimljivosti.

Naslovnica Librea broj 22.

Za kraj ove kratke najave, o uvodu. Prema pisanju urednika, došlo je do unutarnjih problema o kojima ćete moći sami više pročitati i saznati u uvodniku 22. broja Libre časopisa. Ono što vidimo kao pozitivno u tome je što su sami i na vrijeme detektirali probleme te javno zatražili pomoć oko daljnjeg vođenja Libre projekta i zato, ako imate volje i znanja, kontaktirajte ih i pomozite na osobno zadovoljstvo i zadovoljstvo svih kojima je Libre časopis postao nezaobilazno mjesečno štivo.

E-časopis Libre kao i do sada možete besplatno preuzeti s ove poveznice.

Aquaticy – novi web portal namijenjen promociji otvorenog i slobodnog softvera

12. March 2014 - 18:24
Predstavljamo vam novi aktivni web portal namijenjen preciznom i aktivnom informiranju korisnika o novostima iz područja slobodnog softvera.

Aquaticy pokušava nadomjestiti sve ono što primjetno nedostaje korisnicima koji se kreću u GNU/Linux krugovima, ali i u kompletnom svijetu slobodnog softvera. Informacije su često razbacane, stranice loše kotiraju na pretraživačima, a sve to utječe na nedovoljnu informiranost.

Aquaticy se oslanja na RSS feedove; dakle, preuzima najnovije informacije s portala, foruma i blogova te na taj način blagovremeno informira o svim događanjima direktno s izvora informacija.

 

Naravno, sad se pitate po čemu se razlikuje od ostalih portala koji pružaju slične stvari ili od RSS agregatora (koje manje-više svi imamo na svojim distribucijama)?

Prva i najbitnija razlika jest to što je Aquaticy izravno namijenjen slobodnom i otvorenom softveru (distribucijama, aplikacijama, igrama, hardveru…).

Druga, ali također jako bitna stavka je što Aquaticy preuzima RSS feedove, no za razliku od drugih portala svojim korisnicima precizno plasira točno onaj sadržaj koji je njima zanimljiv. Naravno, ponekad to nije dovoljno, pa vam pruža i mogućnost da vas vaši prijatelji obavijeste o sadržaju na koji vi niste obratili pažnju ili ga na prvi pogled niste smatrali dovoljno zanimljivim. A ako ni ovo ne bude dovoljno, tu je pretraživač koji će naći željenu informaciju ili sadržaj.

Osim toga, Aquaticy nudi i standardne mogućnosti kao što su microblog, blog, dodavanje videa, ali i dodatne mogućnosti poput stranice za predstavljanje slobodnog softvera ili hardvera koji ima dodirne točke sa slobodnim softverom. Omogućeno je i dodavanje URL ili RSS feeda s vašeg portala, bloga i raznih video stranica (npr. Youtube). Pored svega ovoga, Aquaticy pruža mogućnost slobodnog komentiranja cjelokupnog sadržaja te potpunu kontrolu nad sadržajem koji se nalazi u okviru vašeg naloga.

Najbolji način da upoznate Aquaticy jest da ga istražite zajedno s prijateljima. Međusobno se povežite, a ako ih ne vidite ondje – pozovite ih. U društvu je sve ljepše i sve dobije svoj smisao.

Pozivamo blogere, ali i sve ostale koji imaju svoju web stranicu, video stranicu ili forum da dodaju URL i RSS feed na Aquaticy. Sve to ne zahtijeva više od par minuta vašeg vremena, a neki korisnici zaista žele izravan pristup informacijama o promjenama na vašim stranicama, pa zašto im to uskratiti? Budite među prvima, jer to je jedno od jamstava da će velik broj budućih korisnika posjetiti upravo vaš profil i vaše stranice.

Napomena: Aquaticy je još uvijek u razvojnoj fazi, pa mu pomozite da poraste na obostranu korist. Važno je naglasiti i da Aquaticy ne preuzima cijeli sadržaj s vašeg portala, već samo dio, a zauzvrat korisnike šalje na vaše stranice.

http://www.aquaticy.com/

Virtualni dan slobodnih i otvorenih tehnologija

10. March 2014 - 21:10
Ovu nedjelju nakon nedjeljnog ručka, umjesto uobičajenog poslijepodnevnog spavanca, odvojite malo slobodnog vremena za zanimljiva virtualna predavanja u organizaciji HULK-a. Od 15 do 17:30 sati, preko zanimljivih predavača, imate priliku saznati nešto o uključivanju u svijet otvorenih tehnologija, o Open Street Map projektu, Net Beansima, te o otvorenoj mreži. Predavanja možete pratiti na “HULK onAir” YouTube kanalu.

Ne brinite, komunikacija neće biti jednosmjerna. Predavanja ćete moći komentirati na HULK-ovom IRC kanalu, a predavači će odgovarati na pitanja koja će se tamo postaviti.

Upute za posjetitelje Virtualnog dana slobodnih i otvorenih tehnologija:

Predavanja možete pronaći na Hulk onAir YouTube kanalu.

Pitanja predavačima možete postavljati za vrijeme trajanja svakog predavanja na IRC kanalu #hulk-leadership. Predavači će odgovarati na pitanja po završetku predavanja.

Za one koji nemaju instaliran IRC klijent ili se nisu prije koristili IRC-om:

  • Otvorite IRC u internetskom pregledniku
  • odaberite korisničko ime po želji

 

Raspored predavanja:

15:00 – 15:05Otvaranje virtualnog dana, Jasna Benčić
15:05 – 15:35Kako se uključiti u svijet slobodnih i otvorenih tehnologija, Lucija Pilić i Jasna Benčić
15:35 – 16:05Open Street Map – slobodna karta svijeta, Matija Nalis
16:05 – 16:35NetBeans i GDB na Linuxu, Domagoj Stolfa
16:35 – 17:05Projekt otvorena mreža, Valent Turković
17:05 – 17:30Razno, otvorena pitanja publike i završna riječ

Voditelji Virtualnog dana slobodnih i otvorenih tehnologija: Jasna Benčić i Tomislav Damjanović

  • Predavanje: Zašto i kako se uključiti u svijet slobodnih i otvorenih tehnologija; Lucija Pilić i Jasna Benčić

Sažetak predavanja: Svaki početak je težak. To  može biti učenje korištenja neke Linux distribucije ili uključenje u neku zajednicu, u ovom slučaju zajednicu slobodnih i otvorenih tehnologija. Osoba se može uključiti u svijet slobodnih i otvorenih tehnologija na razne načine (preko prijatelja, samoinicijativom, preko posla…). Uključenjem u takvo nešto osoba dobija priliku za osobnu i profesionalnu nadogradnju.

O predavaču: Jasna Benčić, ponovno izabrana dopredsjednica Hrvatske udruge Linux korisnika, po struci je nastavnik informatike, a po zanimanju sistem administrator. Uključena je u FLOSS svijet u Hrvatskoj od 2010. godine, a od 2012. i u inozemstvu. Više o Jasni možete pronaći na njenom blogu

O predavaču: Lucija Pilić, novinarka s posebnim interesom za video igre, mobilne te slobodne i otvorene tehnologije. Novoizabrana glasnogovornica Hrvatske udruge Linux korisnika.

 

  • Predavanje: OpenStreetMap – slobodna karta svijeta; Matija Nalis

Sažetak predavanja: OpenStreetMap je slobodna karta svijeta u čijoj izradi i korištenju može svatko sudjelovati na sličnom principu kao što to Wikipedia radi u svijetu enciklopedija. Karte svijeta koje nisu otvorene kao OpenStreetMap, čak i kada su besplatne (kao npr. GoogleMaps) postavljaju razna ograničenja kojih korisnici najčešće nisu niti svjesni. Nakon kraćeg osvrta na probleme “zatvorenih” karata, te prednosti i mogućnosti koje nam slobodne karte donose, ukratko će prikazati razne primjere korištenja OpenStreetMapa (besplatne mobilne offline karte, prilagodbe karata za razne specifične situacije kao navigacija na moru, planinarenje, biciklizam…)

O predavaču: Matija Nalis, rođen ’73 u Zagrebu, zagovornik je slobodnog softvera otvorenog koda te slobodne kulture. Iako je po struci energetski elektroničar, bavi se računalima praktički cijelu svoju karijeru. Sudjeluje u raznim projektima otvorenog koda – od jednostavnijih popravaka grešaka do višegodišnjeg službenog održavanja datotečnog podsustava Linux jezgre. Nakon raznih programerskih firmi te ISP-ova, trenutno je zaposlen u Tomsoft d.o.o. poduzeću gdje se bavi administracijom GNU/Linux računalnih poslužitelja. U slobodno vrijeme uživa vozeći bicikl, te održavajući stranice biciklijade

 

  • Predavanje: NetBeans u sklopu Linuxa; Domagoj Stolfa

Sažetak predavanja: Osnovne stvari u NetBeansu, guide za pluginove i development u NetBeansu + GDB, dobre i  loše strane, usporedba s klasičnim editorima tipa Vim i Emacs.

O predavaču: Domagoj Stolfa, student Odjela za Informatiku na Sveučilištu u Rijeci, a inače pokušava rasprostraniti slobodni software što je više moguće. Što se tiče struke, zanima ga elektronika, low level development i umjetna inteligencija.

 

  • Predavanje: Projekt Otvorena Mreža; Valent Turković

Sažetak predavanja: Projekt Otvorena mreža ima za cilj napraviti slobodnu i otvorenu Wi-Fi mrežnu infrastrukturu koja se može koristiti za bilo koju namjenu. Projekt je ostvaren pomoću Free, Libre i OpenSource tehnologija, a za bežičnu se komunikaciju koriste mesh protokoli. Jedan je od najvažnijih ciljeva napraviti platformu koja će biti otvorena za razne druge aktivnosti – od pristupa internetu za turiste i građane te omogućavanja besplatnih telefonskih razgovora unutar mreže, do postavljanja senzoričkih platformi za mjerenje bilo koje vrste podataka (temperatura, buka, padaline, itd.), postavljanje web kamera i sl. Jednako važan cilj ovog projekta jest i edukacija mladih kroz besplatne radionice, a u području novih tehnologija poput rada računalnih žičanih i bežičnih mreža, Linux operativnog sustava, mikroelektronike, programiranja i dr. kroz besplatne edukacije.

O predavaču: Valent Turković, entuzijast i evangelist slobodnog i otvorenog softvera, osnivač osječkog ogranka Hrvatske udruge Linux korisnika, aktivan u OpenStreetMap projektu, zaposlen u Iskon internetu kao tehničar za optiku, mrežne protokole, ADSL i glasovne usluge, sudjeluje u Fedora projektu kao ambasador, voditelj Fusion Linux projekta, hardver hacker, bavi se temom domotike i pametnih kuća i “voli sve što vole geekovi”.