Text Size

Linux za sve

Syndicate content
Regionalna web publikacija posvećena Linuxu i otvorenim sustavima.
Updated: 42 min 1 sec ago

Deepin 2014 – San koji je postao stvarnost

21. July 2014 - 9:01

 

Drugačija, inovativna, elegantna i jednostavna – Deepin je distribucija Linuxa bazirana na Ubuntuu (zadnja verzija na 14.04 LTS). Namijenjena je svim korisnicima, a posebno početnicima kod kojih osvaja interes svojom ponudom i zgodnim dizajnom koji ne podsjeća na druge operacijske sustave. Deepin dolazi iz Kine, a zahvaljujući radu razvijatelja dostupna je nova verzija: 2014 Deepin Project koja donosi mnoge zanimljive stvari koje će vas navesti da ju barem virtualno isprobate.

 

Par pogledanih screenshota na netu bili su dovoljan razlog za skidanje ove distre. Službena stranica im je, srećom, prevedena na engleski jezik pa mogu razumjeti i pročitati nešto više informacija. ISO preslika je dostupna u dvije arhitekture (32- i 64-bitnoj) a za stabilan rad ove distre potrebno je imati više od 1 GB RAM-a. ISO je velik 1.2 GB pa ga možemo snimiti na DVD ili na USB (što je bolja opcija) jednostavnom naredbom iz konzole:

sudo dd if=/putanja/do/fajla.iso of=/dev/sdx

 

Pripazite na ispravnu putanju do USB-a! Neispravna putanja može uništiti podatke na drugom disku ili particiji.

 

Višejezična podrška

 

Zahvaljujući prevoditeljima iz različitih zemalja, Deepin 2014 podržava 10 jezika, stoga neće biti problem probati, instalirati i koristiti distru (ako se dovoljno dobro služite engleskim, jer hrvatski jezik još nije dostupan). Kako stoji u njihovom tekstu na web stranici, svi koji mogu pomoći u prevođenju na neki jezik su dobrodošli.

Live Desktop

 

Instalacija

 

Nakon kratkog isprobavanja distre, preostaje nam instalirati ju. Instalacija je jednostavna, sa zgodno uređenom temom i na prvi pogled nema mnogo postupaka za obaviti. Oprez: iako sve to lijepo izgleda, dobro gledajte što je ponuđeno u instalaciji, kao npr. postavke tipkovnice, vremenske zone te “expert mode” za particioniranje diska. Isti princip – različit dizajn, rekao bih, stoga instalacija ne bi trebala predstavljati problem početnicima, a pogotovo ne naprednijim korisnicima.

 

Iako sam odabrao da se Grub instalira na MBR, nakon instalacije ostao je Grub od prethodno instaliranog eOS-a. Na popisu nije bilo prepoznatog Deepina, zbog čega sam se na trenutak zapitao što sam to čekao i što se onda instaliralo ako ga ovdje nema. Podižem eOS, updateam Grub i – srećom – Deepin je prepoznat. Ne mogu reći što je dovelo do ovoga, je li problem bio do mene ili je u pitanju kakav bug. Kakogod, ne obazirem se na to i bez problema podižem Deepin (bez splash screena, iako je radio u Live načinu rada).

 

Grafičko okruženje

 

Deepin Desktop

 

Distra dolazi s vlastitim grafičkim okruženjem (DDE – Deepin Desktop Environment). Bazirano na HTML5 tehnologiji, ovo okruženje djeluje veoma jednostavno i oku ugodno, ali nekome možda i nepotpuno (nema panela). Lako se je prevariti samo gledajući sliku, jer ovo okruženje pruža mnogo više. Počeo bih s nedostatkom panela, koji čak i meni nekako nedostaje jer volim imati neke indikatore pred sobom, a ponekad i druge dodatke. Dock je preuzeo ulogu panela, a u kombinaciji sa skrivenim prikazivanjem dok su otvorene aplikacije, imam priliku vidjeti otvoreni prozor preko cijelog ekrana (full screen).

 

Desni klik u launcheru

 

Desni klik na desktop nam daje malo, ali za kratko podešavanje ipak dovoljno opcija. Launcher izbornik djeluje kao da je napravljen za ekrane osjetljive na dodir. Ipak, urednog je izgleda i omogućava brzo traženje aplikacija unosom teksta, podijeljen je u kategorije i omiljenu grupu te ostavlja dojam da se pazilo na svaku sitnicu. Tu treba napomenuti da desnim klikom iz launchera svaku aplikaciju možemo postaviti kao omiljenu (što se prvo i prikazuje nakon aktiviranja launchera), postaviti na desktop, direktno u startup, u dock pa i deinstalirati je bez da pokrećemo Software Center ili terminal.

 

Ako imamo više aplikacija na desktopu, jednostavnim povlačenjem jedne aplikacije na drugu možemo napraviti mini-launcher i tako sortirati ili uljepšati izgled desktopa.

 

Uređivanje ikonica na desktopu

 

Deepin Dock

 

Nije loš, rekao bih iskreno i otvoreno. Lijepo izgleda, a još bolji su indikatori koji se pojavljuju u sklopu launchera. Najzanimljiviji mi je applet za internet i Bluetooth koji reagira na hover miša i otvara mali izbornik gdje su smještene ikonice. Klikom na ikonice direktno palimo ili gasimo mrežu, Wi-Fi i Bluetooth. Ako kliknemo na taj applet, otvara se podešavanje mreže u Control Centru. Slično je i s drugim appletima: sat prikazuje kalendar, Power postotak baterije, Sound (scrollanjem miša po launcheru povećavamo ili smanjujemo razinu glasnoće, koji se prikazuje u obliku kruga) itd.

Jedini nedostatak ovog docka je nemogućnost promjene pozadine i položaja na desktopu te nedostatak nekih opcija koje imaju ostali dockovi. Ipak, desnim klikom na dock možemo prilagoditi njegovu vidljivost te omogućiti ili isključiti prikazivanje appleta za mrežu, zvuk i izvor napajanja.

 

Prilagođavanje vrućih kuteva

 

Par puta nakon podizanja sustava dock se nije prikazivao na desktopu, ali radili su “vrući kutevi”, pa se korištenje moglo nastaviti. Ipak, ako se to dogodi najbolje se je ponovno ulogirati, nakon čega bi sve trebalo raditi.

 

Control Center

 

 

Zaboravite standardni izgled ovog programa ili rješavanje stvari kroz konzolu (što je ipak korisno znati). Control Center se otvara na više načina: pomoću par launchera iz docka, dodirom donjeg desnog kuta mišem iz izbornika, pa i terminala (navodim mogućnosti). Kao slide s desne strane zauzima malo prostora na desktopu i nudi nam bogate opcije kojima nećemo nauditi sustavu, a pregledno i dobro su posložene tako da početnicima ne predstavljaju nikakav problem. Također, u podešavanjima je dostupno modificiranje Grub izbornika bez potrebe za instalacijom GUI softvera (ako vam ne ide ručno podešavanje u konfiguracijskim datotekama), a iz podešavanja su uključene i opcije prikazivanja appleta u docku, tako da i na taj način možete prilagođavati što želite imati u njemu.

 

Slika je uređena zbog boljeg prikaza

 

Dodajmo i da se u sklopu svega ovoga nalazi i Power gumb koji nas vodi do jako lijepe odjavne špice, a ako se predomislite, dovoljno je pritisnuti Esc na tipkovnici ili kliknuti bilo gdje na pozadinu.

 

Sa stilom

 

Deepin Store

 

Nije da ga prvi put koristim, jer sam se s njim družio u Pear OS-u 4 gdje je bio poznat pod drugim imenom. Vrijeme prolazi, razvoj napreduje, ali dizajn je ostao gotovo isti. Instaliranje aplikacija je jednostavno – pretraživanjem kroz kategorije ili upisivanjem imena. Nadogradnju sustava potražite u drugoj kartici. Deinstalacija te pregled statusa preuzimanaj i instalacije programa također su dostupni u ovom programu.

 

 

Iz nekog razloga je brzina internetske veze bila strašno niska, iako se u web pregledniku sve normalno otvaralo. Pokušaj instalacije programa iz Software Centra završio je neuspjehom: Download failed. Zar je i dalje prisutan taj problem? Naime, nešto slično mi se događalo u Pear OS-u. Nadogradnju sustava radim kroz terminal (koji je lijepo uređen: prozirna crna sa zelenim slovima), i restartam sustav. Ponovno probam instalaciju programa iz centra i sada ju uspješno obavljam. Za svaki slučaj bih preporučio koristiti terminal.

 

Deepin programi

 

Deepin dolazi s par vlastitih programa, kao što su već opisani Deepin Store, Deepin Game, Music, Movie i Boot Maker. Slike govore više od riječi, pa ću vas ovdje prepustiti njima. Deepin Game nisam koristio, tj. učitavanje naslova (igara) je kod mene trajalo dugo, a igre ionako nisu prevedene (sudeći po naslovima).

 

 

Files – Upravitelj datoteka

 

Files dolazi kao podrazumijevani upravitelj datoteka

 

Navike korisnika najčešće odlučuju što će im se svidjeti. U ovom kontekstu bih spomenuo Deepinovog upravitelja datoteka. Files dolazi s GNOME okruženjem, a moguće ga je instalirati na bilo koju distru i DE. U Deepinu se on ponešto vizualno razlikuje. Zašto? Nakon što otvorite Files, izgledom podsjeća na neki upravitelj datoteka iz lakših okruženja (bez izborne trake, a ikonice za padajuće izbornike su premještene). To i nije toliki problem, ali ikonice su krive boje, kao da ta opcija nije dostupna, a i sam izgled tih dviju ikonica je malo zbunjujuć, jer izgleda kao da se radi o odabiru rasporeda datoteka. Snaći ćete se, jer se dolaskom miša na ikonice pojavljuje njihovo značenje. Inače sve radi kako treba, a početnicima se nudi dobar izbor opcija prilikom desnog klika na datoteku.

 

Aplikacije za Internet

 

Napisat ću par rečenica o aplikacijama za rad na internetu. Deepin dolazi s predinstaliranim Google Chrome web preglednikom (Firefox i ostali pretraživači se naknadno instaliraju po želji), a ostali programi koje ima nisu loš izbor: HexChat, Skype, Thunderbird Mail, Pidgin i Remmina Remote Desktop Client. Po mom mišljenju – ni puno ni malo, dovoljno za prosječnog korisnika. Skype brojčane oznake 4.3 radi bez problema, i slika i zvuk funkcioniraju besprijekorno.

 

 

Početna stranica u Google Chromeu stilski je dorađena i nudi dovoljno opcija za sve što nam je potrebno. Detalj vrijedan čak i tih par sekundi koje provedemo tražeći željeno.

 

Zaključak

 

Ovo je prvi put da koristim Deepin. Za ovu distru sam znao ranije, ali čitajući po netu sam doznao da distra nije (bila) potpuno prevedena na neki meni poznat jezik. Sada me privukla svojim elegantnim dizajnom i potpunom lokalizacijom. Osvojila me svojom različitošću i novim programima. Par sitnih bugova tijekom korištenja nije mi pokvarilo dojam niti me navelo da uklonim ovu distru, ili da počnem sumnjati u nju. Stabilnost ni u jednom trenutku nije bila upitna.

Ovo je još jedan dokaz da zajednica može funkcionirati i stvarati nove programe – samo je znanje granica. Distra je zamišljena ovakva kakva jest, bez kopije i forka; distra koja nudi različito iskustvo, vlastiti DE i svoje programe (koje možete instalirati i na drugim distrama). Nadam se da će nastaviti s još boljim razvojem, a na web stranici je najavljeno da dolazi još jedan program iz njihove “radionice”. Preporučujem da probate Deepin, a radi boljih rezultata instalirajte ga na HDD.

 

Link za preuzimanje je ovdje.

[NOVO] Ove godine radimo tisak dva dizajna majica

14. July 2014 - 8:25
Ove godine radimo tisak dva dizajna. Pored pobjedničkog dizajna radit će se i tisak majice pod rednim brojem 4.

Minimalna količina po dizajnu je 50 kom. Cijena poštarine nije uključena u cijenu majice i plaćat će se dodatno na cijenu majice. Okvirnu cijenu poštarine možete naći na ovoj poveznici: http://www.posta.hr/cjenik-on-line

Tradicionalno ćemo organizirati i osobno preuzimanje majica u Zagrebu no o tome više kad završimo akciju naručivanja i uplata

Dizajn 1: Pobjednik natječaja za LZS majicu 2014. godine

 

Dizajn 2: Majica br.4

 

Narudžbu majice možete napraviti na linku http://info.linuxzasve.com/majice/ Također na linku možete pratiti naručene količine te potražiti okvirnu cijenu za naručenu količinu. Radit ćemo samo crne majice ove godine.

Svi koji su već naručili majice a žele promjeniti narudžbu molim Vas da se javite povratno na dobiveni e-mail sa brojem narudžbe kako bi ju mogli stornirati te kako bi mogli unijeti novu narudžbu.

 

Naručite svoju LZS majicu!

11. July 2014 - 12:48
Završilo je petodnevno glasovanje za LZS majicu 2014. godine u kojem ste mogli birati između gotovo dvadeset radova.

Ovim putem zahvaljujemo svim autorima koji su od svog slobodnog vremena izdvojili pokoji sat i poklonili nam svoju viziju LZS majice. Kao i uvijek, pristigli su nam stvarno dobri radovi i mislim da našim forumašima nije bilo lako odabrati najbolji među njima.

Borba je bila neizvjesna do samog kraja. Za pobjednika natječaja odabrali ste majicu pod rednim brojem sedamnaest. Tako će 2014. godina biti u znaku distrohoppera. Zašto bismo se odlučili za samo jednu distru kad ih možemo imati sve?

Pobjednik natječaja za LZS majicu 2014. godine

 

Sada je vrijeme da polako krenemo s naručivanjem. Okvirna cijena majice će iznositi četrdeset(ak) kuna. Cijena je određena prema narudžbi od dvjestotinjak majica (što nam je dosadašnji prosjek), a točan iznos ćemo znati nakon završetka narudžbi.

Da ne duljimo, posjetite http://info.linuxzasve.com/majice/, popunite sve podatke u tablici i sačuvajte mail s potvrdom narudžbe.

Naručivanje će trajati dva tjedna, a nakon njega kreću uplate. Kad završimo s uplatama, majice će krenuti svojim novim vlasnicima koji će okolnim znatiželjnicima morati objašnjavati što to znači distrohopper i zašto je nužno svakih mjesec dana instalirati makar jednu novu distru na svoje računalo.

Slučajni prolaznici koji nisu upoznati s Linuxom će također imati priliku od vas naučiti ponešto o svakoj od prikazanih distri.

Ima tu materijala za cijeloljetnu zabavu i možete biti sigurni da vam s novom LZS majicom tema za razgovor nikada neće nedostajati.

12. virtualni HULK/HrOpen sastanak

28. June 2014 - 16:28

U nedjelju, 6. srpnja 2014. od 20:00 do 21:00 sati održat će se 12. virtualni sastanak HULK-a i HrOpena.

 

Mjesto sastanka – IRC kanal #hulk-leadership

Izdvojene teme sastanka su:

        • 2. virtualni dan slobodnih i otvorenih tehnologija
        • FLOSS projekti zajednice – koje projekte nudite i gdje trebate pomoć

Da biste vidjeli sve teme sastanka i/ili predložili vlastitu temu, molimo posjetite sljedeći link.

Svi su dobrodošli!

Valja li taj Gnomešel?

28. June 2014 - 13:09
I tako se ja nađoh u posjedu USB sticka s openSUSE-ovim logom. Nevjerojatan splet okolnosti doveo je do toga da je taj stick u meni  pronašao svog vlasnika.

Najprije se trebala organizirati openSUSE konferencija u Dubrovniku, što sigurno nije bio mali pothvat. Nakon toga je na konferenciju otišlo par LZS-ovaca. Kao i na svim takvim konferencijama, u ponudi je bio promotivni materijal. Dvije openSUSE XL majice su tako u organizaciji tih LZS-ovaca pronašle svog novog vlasnika u Slavoniji (kad malo bolje razmislim, žao mi je što ih nisam uzeo više jer su stvarno super, a bile su jako jeftine).

U vrećici s majicama se našao, ni kriv ni dužan, i jedan openSUSE USB stick. 8 giga, sasvim dovoljno za pohranu mojih pokretnih podataka. Dobih ga gratis. Fala puno openSUSE ljudi!

openSUSE USB stick

 

Na sticku je ležao Live openSUSE. Ajde, baš ću vidjeti kakav je taj “ofišl” openSUSE na sticku. Nikad nisam imao takav “profi zapržen” LiveUSB. A kad se uzme što je taj malac proživio da dođe iz Kine u Slavoniju, zaslužio je bar malo zaživjeti na mom računalu.

Sve ovo dosad se moglo smatrati sretnom pričom. No, nakon bootanja USB sticka, život je pokazao svoju ružnu glavu. Ovaj openSUSE je bio GNOME izdanje! Neeeeee! Ne GNOME! OpenSUSE je KDE distra! Aaaaaaa!!!

Ujutro sam malo došao sebi i uvjerio se da to ne mora biti tako strašno. Puno ljudi koristi GNOME i navodno su jako zadovoljni. Vrijeme je da razbijem predrasude o ovom radnom okruženju! Dva tjedna ću se družiti s novim Gnometom, guglati rješenja za sve probleme i prilagoditi ga svojim željama. Na kraju krajeva, nisam zahtjevan korisnik. Uglavnom računalo koristim za surfanje netom, pisanje dokumenata, uređivanje slika i ponešto multimedije. Može se to.

Ajmo instalirati!

 

INSTALACIJA

Moram priznati da instalacija Linuxa na računalo više i nije neka avantura. Većina distri je to već davnih dana svladala, a openSUSE dakako već dugo nije tome iznimka.

Naravno, da stvari ne budu tako divne pobrinuli su se proizvođači računala i jedna velika softverska tvrtka s imenom koje počinje slovom M. No, mene su zaobišli pa moj laptop nema ni UEFI, niti Secure Boot nego staromodni i, kako kažu, nesigurni BIOS. Jedan nula za mene!

OpenSUSE je, kao što rekoh, svoj instaler već davnih dana usavršio. Nema tu velikih dilema. Sve ide po već uhodanom principu. Uredi lokalne postavke, odaberi particije na koje želiš staviti openSUSE, unesi svoje podatke, korisničku lozinku i pričekaj jedno desetak minuta da openSUSE obavi svoje na hardu. Reboot, vađenje sticka, unošenje još par podataka poput root lozinke i to je to.
Dočekuje me pozdravni ekran i Gnomešel avantura.

 

IZGLED

Prvo što se gleda kod svakog operativnog sustava je, dakako, izgled. Ostalo je manje važno. Ovdje je izgled kako bi se reklo “mixed bag”. Crna pozadinska slika sa stiliziranom grančicom i poznatim gušterom izgleda jako fino. Panel na vrhu isto izgleda skroz OK.

openSUSE 13.1 GNOME nakon instalacije

 

No, otvoreni prozori izgledaju malo previše “mesnato” za moje računalo i okviri prozora zauzimaju malo previše ekrana. Isto tako, nisam ljubitelj tih svijetlih tema. Više volim tamne prozore. Na njima se oči manje zamaraju. A i sam izgled zadane teme nije nešto. Generički prozori i na njima generičke tipke (pardon, tipka). Ništa zato, promijenit ću ih.

Okviri na prozorima zauzimaju previše mjesta na ekranu

 

Međutim, u postavkama za podešavanje izgleda ne nude se nikakve nove teme za prozore. Isto tako, osim ove zadane na ponudi je samo još jedna pozadinska slika, koja je čini mi se standardna GNOME pozadinska slika.

Pa niste se baš pretrgli openSUSE-aši! Mogli ste nabaciti još pokoju pozadinsku sliku i bar još jedan taman okvir za prozore. Pogledajte kako to radi Mint! Oni se ponose svojom galerijom!

Sve u svemu, izgled nije ništa nadahnjujuće. Onako, bijedna trojčica.

Ali, ako se prisjetimo, prije puno godina kada su distre dolazile s GNOME dvojkom, manje-više vam je prva stvar bila uljepšati grozno ružno sučelje i stravične pozadinske slike. Onaj smeđi Ubuntu je bio koma! Ovo je čak prihvatljiv izgled.

PRILAGOĐAVANJE GNOMEŠELU

Nisam do sada aktivnije koristio najnoviji GNOME. Isprobao sam par Live distri prije cca. godinu dana kada je Gnomešel još bio mlad, odlučio da to nije za mene i odustao od njega. Nekako mi je to sve sličilo na izmišljanje tople vode, a Xfce mi je sasvim dobro zamijenio staru GNOME dvojku pa se nisam niti previše trudio isprobati nešto novo.

Orijentacijski znam kako GNOME Shell izgleda i kako je organiziran. Znam da tu treba gurati miša u kutove ekrana pa će mi se nešto pojaviti. Gornji lijevi kut pokreće finu animaciju s trenutno otvorenim prozorima, prečacima na omiljene programe i prikazom aktivnih radnih površina.

GNOME Shell Activities

 

Na lijevom rubu ekrana smješten je izbornik s ikonama najomiljenijih programa. Vidim lako ih se uklanja i lagano se dodaju nove kratice. Izvrsno! Kratice na najčešće pokretane programe su mi uvijek potrebne. Drago mi je da je tako lako doći do njih i da se tako lagano prilagođavaju.

Na desnom rubu ekrana vidim aktivne radne površine. OK stvar. Znam da GNOME Shell nema određen broj radnih površina već da ih sami otvaramo prema svojim željama. Isto OK. I taj dio je intuitivan i nemam ništa protiv. Štoviše, sviđa mi se!

Klikanje na Activities tipku mi daje istu stvar. OK. Sad znam zašto služi i ta tipka. Tipkovnička kratica za ovo je tipka Super. Logično.

Na dnu trake s prečacima se nalazi ikonica koja asocira na Androidovu ikonu za prikaz instaliranih aplikacija. Klik na nju i otvara se popis instaliranih aplikacija. Logično. Ikone su lijepe i velike.

GNOME Shell – prikaz instaliranih programa

 

Tu se očito imalo na umu korištenje ekrana na dodir, ali sve lijepo izgleda i sasvim je funkcionalno i na klasičnom računalu s mišem i običnim ekranom. Kucanje početnih slova željenog programa začas pronalazi ono što tražim. U donjem dijelu mogu birati želim li prikaz najčešće otvaranih aplikacija ili prikaz svih aplikacija.

GNOME Shell – prikaz najčešće korištenih programa

 

Moram priznati da sve izgleda dobro. Jedina zamjerka je što se otvaranje popisa instaliranih programa događa na cijelom ekranu što nekima može smetati jer im pomicanjem fokusa s radne površine i otvorenih programa prekida radni tijek. No, osobno nemam ništa protiv.

Korisnici koji imaju puno instaliranih programa će se možda pobuniti ovakvog “androidizirajućeg” načina prikazivanja instaliranih programa, no njima se nudi organiziranje programa po kategorijama pa mogu imati doživljaj klasičnog pokretača. Na to se ne bi trebali buniti.

Odvajanje malo vremena i učenje osnovnih tipkovničkih kratica (poput Super+A za otvaranje popisa programa) poboljšava korisničko iskustvo i GNOME Shell je moguće koristiti gotovo bez miša.

U odnosu na ranije verzije GNOME trojke, koje sam koristio prije godinu dana, očit je napredak. Ovakvo sučelje se može koristiti u svakidašnjem radu.

No, naravno da nije sve tako ružičasto. GNOME Shell ima i nekih očitih nedostataka. Toliko očitih da se zapitate na kakvim je drogama ekipa u GNOME-u bila kada je donijela odluke oko nekih elemenata ovog radnog okruženja.

Pa, krenimo najprije s najočitijim propustom.

Prozori imaju samo tipku za gašenje! Nema tipke za spuštanje, niti tipke za povećavanje prozora! Ako želite to uraditi morate kliknuti desnom tipkom miša na rub prozora i u padajućem izborniku odabrati željenu opciju. Za tako osnovne i često korištenje radnje ovo je nedopustiv potez! Na svu sreću, na openSUSE-u dolazi predinstaliran Gnome Tweak Tool u kojem se ove tipke mogu izrazito lako povratiti klikom na odgovarajuću opciju. Ovaj problem je riješen za minutu.

Pomoću Tweak Toola vratite “normalne” tipke na prozore

 

Drugi problem je nedostatak popisa otvorenih prozora. Nevjerojatno je da otvorene prozore morate potražiti klikom na Activities, a ako nekim slučajem koristite više radnih površina (što je jedna od osnovnih prednosti Linuxa pred nekim drugim operativnim sustavom) otvorene prozore morate tražiti u svakoj od njih. Gotovo da vam je lakše pokraj računala imati tekicu s popisom otvorenih prozora i nju ažurirati po potrebi.

Očit je naklon “modernom” načinu rada s računalima/tabletima u kojima je ozbiljan rad i multitasking “veliko ne-ne!”. Računalo služi za otvaranje Fejsbuka i to je to! Karikiram, ali samo djelomično.

Ljudi još uvijek koriste računala za ozbiljan rad i dobar multitasking je nužnost! Isto tako i mogućnost brzog pregleda otvorenih programa i kretanje među njima. A GNOME Shell to u svojoj osnovnoj verziji ne nudi!

No, tu u pomoć priskaču ekstenzije koje pokazuje jednu od malih genijalnosti GNOME Shella. Ekstenzije se iznimno lako instaliraju iz internet preglednika. Posjet službenoj stranici, odabir željene ekstenzije, klik na mali prekidač i par sekundi kasnije željena ekstenzija se aktivira. Nije potreban reboot ili ponovno logiranje. Izvrsno riješeno i moram priznati jako zabavno. No, nadam se da su riješeni eventualni sigurnosni propusti koje bi zlonamjernici mogli iskoristiti. Ipak iz internet preglednika mijenjate postavke vašeg radnog sučelja.

extensions.gnome.org

 

Kad već pričamo o ekstenzijama moram spomenuti i to da su mnoge ekstenzije izrazito vezane uz verziju GNOME-a koju koristite. To je zbog pomalo zločeste i svojeglave odluke GNOME-ovog razvojnog tima da se zanemari kompatibilnost sa starijim ekstenzijama. Pripremite se da vam kod nadogradnje na noviju verziju GNOME-a neke ekstenzije možda neće raditi.

Da se vratim malo. Pregled trenutno otvorenih programa sam riješio TaskBar ekstenzijom koja na panel postavlja ikone otvorenih programa, a prelet strelicom miša ispod ikona pokazuje malu sličicu otvorenog programa. No, postoje još desetci sličnih ekstenzija i vjerujem da ćete za par minuta pronaći neku koja će na vama zadovoljavajući način riješiti ovaj očiti propust GNOME Shella.

TaskBar ekstenzija na panelu prikazuje otvorene aplikacije

 

Dosad sam potrošio oko petnaest minuta na googlanje i rješavanje ovih (po meni) loših rješenja. Sustav već izgleda pristojno i sasvim upotrebljivo. Sad ga treba još malo uljepšati.

Vidim da na gnome-look.org postoji hrpa lijepih tema. Zanimljivo, najpopularnija tema je ona našeg Zagortenaya. Čestitke Zagore! Googlanjem otkrivam da teme treba otpakirati u ~/.themes direktorij. Nemam ga pa ga na brzaka kreiram. Potom otvaram Gnome Tweak Tool i pokušavam aktivirati novoinstalirane teme. No, njih tamo nema ni pod razno.

Pola sata googlanja kasnije i nakon nekoliko desetaka sočnih psovki zbog predloženih rješenja koja ne rade, naletim na rješenje. I to na našem forumu (posipam se pepelom što nisam tamo odmah pogledao).

Uglavnom, rješenje spada među bisere Gnomešela! Da bi mogli mijenjati teme, potrebno je instalirati User Themes ekstenziju i nju aktivirati u Gnome Tweak Toolu! Bez toga ništa od prilagođavanja (ili na starohrvatskom “kastomizacije”) sustava!

Pa, gdje ćete Linuxašu uzeti mogućnost prilagođavanja sučelja svojim željama?! Nama je naš desktop i radna okolina dika i ponos! Kako ćemo s osnovnim Gnometom među kolege Linuxaše? Kako se pohvaliti susjedi svojim hakerskim sposobnostima kad se na desktopu ništa ne vrti i leti?

Ajde dobro, ako znate kako i ovo se riješi za minutu.

Panel sam stavio na dno ekrana. Nekako mi je to prirodno mjesto za njega. Za to sam koristio Bottom Panel ekstenziju.

openSUSE 13.1 GNOME nakon malo uljepšavanja

 

Prikaz trenutnih aktivnosti na “tweakanom” GNOME-u

 

Navodno okljaštreni Nautilus zasad mi je sasvim pristojan. Očito da sam prosječan korisnik računala pa niti ne koristim te naprednije opcije koje u novom Nautilusu nedostaju. Tu se ne mogu potužiti, ali znam ljude kojima je ovo izrazito velik problem.

Sporni Nautilus ovako na prvu izgleda skoz OK

 

Od ostalih stvari bih još spomenuo dobru integraciju s Googleovim servisima poput maila i kalendara, izuzetno loše napravljen Rhythmbox na kojem niti nakon petnaest minuta čačkanja nisam shvatio kako otvoriti neki album, te simpatičan sistemski izbornik na dnu panela u kojem rješavate svjetlinu ekrana, glasnoću, mrežu, promjenu korisnika te odjavu i gašenje.

 

openSUSE

Vjerojatno ste zaključili da ovaj tekst nije o openSUSE-tu i da je on tu sporedan lik. No, moram ga pohvaliti. U ova dva tjedna korištenja se pokazao izuzetno stabilnim, brzim i ugodnim operativnim sustavom. S obzirom na ranija ratovanja koja sam imao s ovom distrom, openSUSE 13.1 je na mom računalu pravi odlikaš! Mogao bi na njemu ostati i duže vremena.

 

ZAKLJUČAK

U isprobavanje Gnomešela sam ušao više iz znatiželje, uvjeren da će mi ukupno iskustvo korištenja biti negativno. No, nakon što sam svladao početnu odbojnost i riješio nedostatke koji su me smetali, GNOME Shell se pokazao kao jako zdravo i moderno radno sučelje. Očiti propusti se lako riješe i ne bi mu ih uzimao za zlo. A jako lijepo riješeni detalji mu daju osobnost i razlikuju ga od uniformiranih klasičnih radnih sučelja.

Moj dojam je da se GNOME Shell u trenutnom obliku (uz malo poštimavanja) može bez problema koristiti i za ozbiljan rad na računalu, a ne samo surfanje internetom. Ako ste iskoristili sve mogućnosti ekstenzija koje se nude za ovo radno sučelje, dobili ste izvrstan, moderan i prilagodljiv sustav koji se ne mora sramiti ostalih. Mislim da GNOME Shell više ne moramo skrivati pod tepih i da mu trebamo oduzeti status neželjenog djeteta Linux svijeta. Ako su vam dosadila klasična sučelja, isprobajte ovo. Uz desetak dana prilagodbe na neka drugačija rješenja, možda vam se svidi. Meni se svidio i planiram ga koristiti i nakon isteka dva tjedna probnog roka.

GNOME Shell korišten u ovoj recenziji je imao brojčanu oznaku 3.10.2.1

Linux InstallFest u SOK-u!

26. June 2014 - 18:05
Povodom izlaska novih verzija Ubuntua i Linux Minta, najpopularnijih distribucija Linuxa u svijetu, udruga SOK organizira Linux InstallFest u subotu, 5. srpnja 2014.

 

Slobodno ponesite svoje stolno računalo, laptop, netbook ili što već koristite, te bez ikakvih promjena na vašem postojećem sustavu isprobajte ili instalirajte neku distribuciju Linuxa. Na raspolaganju vam stoje članovi udruge koji će vas rado savjetovati i pomoći vam izabrati, pokrenuti i/ili instalirati distribuciju koja će zadovoljavati vaše potrebe.

Okupljanje počinje u 18:30 sati u prostorijama udruge SOK, u Splitu, Savska bb, Dom mladih (u neposrednoj blizini HRT-a i FINA-e).

Pogledajte veću mapu

Ulaz je slobodan za sve ljubitelje sustava otvorenog koda i one koji će to tek postati.
Veselimo se vašem dolasku!

Glasujte za najbolju LZS majicu 2014.

26. June 2014 - 17:07
Dragi naši LZS-ovci! Vrijeme je da natječaj za najbolju LZS majicu privedemo kraju. Tijekom ova tri tjedna pristiglo nam je osamnaest radova.

Sada vas pozivamo da pogledate pristigle radove, posjetite naš forum te u anonimnoj anketi izaberete dizajn koji vam se čini najboljim. Možete glasovati narednih pet dana. Nakon završenog glasovanja bit će proglašen pobjednik natječaja i kreće naručivanje.

Prošlogodišnji pobjednik

 

Detalje o naručivanju majica te orijentacijsku cijenu (koja ovisi o broju narudžbi) ćemo vam javiti nakon proglašenja pobjednika natječaja. Za sve koji su nestrpljivi, pogledajte kako je to izgledalo prošle godine. Okvirna cijena se ne bi trebala previše razlikovati od prošlogodišnje.

I na kraju mala napomena: za sve znatiželjnike koji su se pitali, Linux za Sve ne ostvaruje nikakav profit od izrade ovih majica. Cijena majica će pokriti samo troškove tiskare te poštarine za naše čitatelje koji neće osobno preuzeti svoj primjerak.

Eto, sad svi pogledajte galeriju pristiglih radova, trk na forum i odaberite majicu koja vam se čini najljepšom.

Klik: Poveznica na anketu

 

Objavljen je Red Hat Enterprise Linux 7

12. June 2014 - 7:52
Jučer je objavljena najnovija verzija Red Hat Enterprise Linuxa. Vodeći svjetski operativni sustav na serverima se ovim izdanjem priprema za budućnost u informacijskim tehnologijama.

 

I nakon deset godina postojanja, RHEL i dalje postavlja svjetske standarde za performanse, sigurnost i mogućnosti. Prema podacima s fortune.com, 90% od 500 najbogatijih svjetskih tvrtki koristi Red Hat Enterprise Linux.

Najnoviji Red Hat nam donosi:

  • XFS kao zadani filesystem s podrškom za diskove do 500 TB veličine;
  • Poboljšano povezivanje s Microsoftovim Active Directory domenama za bolju integraciju u mješovitim sustavima;
  • Novu i poboljšanu instalaciju;
  • Upravljanje Linux serverima putem OpenLMI-a;
  • Optimizirano upravljanje mrežom;
  • Olakšan razvoj, postavljanje i upravljanje aplikacijama kroz Docker Linux Container sustav.

Oni kojima podrška Red Hata nije potrebna (ili si ju ne mogu priuštiti) uskoro mogu očekivati i najnoviji CentOS.

Detaljnije o novostima u RHEL-u 7 pročitajte na službenoj stranici.

Izvor:access.redhat; zdnet; slashdot

Predstavljamo vam Programiranje.org

9. June 2014 - 19:01

Već nekoliko mjeseci na internetu je aktivna zajednica programera s našeg područja. Predstavljamo vam njihov projekt, a ako vas zanima programiranje i web dizajn, pozivamo vas da im se pridružite. Vjerujemo da će velik broj čitatelja LZS portala biti zainteresiran za ovaj projekt.

Programiranje.org je zajednica kojoj je cilj okupljanje programera i web dizajnera s našeg govornog područja. Članovi zajednice, odnosno programeri i web dizajneri (a i ostali), mogu raspravljati, razmjenjivati iskustva i međusobno si pomagati. Naravno, iz svega tog će nešto i naučiti, jer čovjek uči dok je živ, a posebno ako je taj čovjek u IT svijetu.

Naravno, dobrodošli su i svi oni koji žele postati programeri ili web dizajneri. Na forumu mogu pronaći tutorijale, savjete starijih i iskusnijih, knjige, linkove za online učenje… Posebno bismo željeli pobuditi interes mladih ljudi za programiranje i web dizajn.

Većina podforuma je vezana za određeni programski jezik, grupu programskih jezika ili nešto blisko programiranju. Dakako, postoji i Offtopic za sve ono što nema nikakve veze s programiranjem i IT-om, a služi da se članovi mogu odmoriti od programiranja.

Vjerujemo da su mnogi programeri s našeg govornog područja članovi neke zajednice programera na engleskom jeziku. Ne vidimo razlog zašto i mi ne bismo imali dobru “domaću” zajednicu.

Slobodno možemo reći da su programiranje i (GNU/)Linux na “ti”, vjerojatno zbog velikog broja dostupnih alata za programiranje na (GNU/)Linuxu. Ne zaboravimo ni da je GCC kompajler dio svakog kernela.

Dakle, posjetite Programiranje.org i pridružite im se! Sudjelujte u rastu ove male zajednice!

 

Autor:gagiD

DORS/CLUC konferencija i ove godine od 16.6. do 18.6.2014

1. June 2014 - 19:35
Ove godine održava se 21. po redu DORS/CLUC konferencija. U razdoblju od 16.6.2014. do 18.6.2014. u Zagrebu u prostorijama Hrvatske Gospodarske Komore moći ćete prisustvovati mnogim zanimljivim predavanjima, radionicama i nezaobilaznim druženjima. Glavni organizatori i ovogodišnje konferencije su udruge HrOpen i HULK. 

DORS/CLUC je jedna je od najvećih konferencija u regiji koja se bavi tehnologijama slobodnog i otvorenog koda te okuplja inozemne i domaće  stručnjake s ciljem razmjene iskustava i ideja.

I ove godine moći ćete uživati u super predavanjima i radionicama! Popis ovogodišnjih predavača možete pronaći na ovoj poveznici.

 

Otvorene su i prijave za sudjelovanje u konferenciji. Dostupna su tri modela sudjelovanja na konferenciji:

  • Start po cijeni od 200,00 Kn
  • Core po cijeni od 650,00 Kn
  • DC supporter po cijeni od 900,00 Kn

Važno je napomenuti da se cijene mijenjaju 9.6.2014 stoga požurite sa prijavama prije promjene cijena.

Više o paketima, opcijama i cijenama potražite na poveznici: http://2014.dorscluc.org/hr/

Prijaviti se možete na sljedećoj poveznici: http://2014.dorscluc.org/prijave/prijava.php

 

Bilo da ste početnik ili napredni korisnik tehnologija slobodnog i otvorenog koda vjerujemo da će vam DORS/CLUC 2014 pružiti tri dana zanimljivih predavanja, radionica, mnoštvo novih informacija te omogućiti da ostvarite nove poslovne kontakte. Detalje o konferenciji, popis predavanja i radionica te sam raspored pratite na službenim stranicama konferencije.

 

Vidimo se na ovogodišnjoj, 21. po redu, DORS/CLUC konferenciji!

Dostupan je Mint 17 – Qiana!

1. June 2014 - 18:24
U subotu, svjetlo dana ugledala je najnovija verzija jedne od najpopularnijih distribucija Linuxa. Kako smo i navikli, nedugo nakon objave najnovije verzije Ubuntua, ekipa na čelu s Clementom Lefebvreom objavila je novi Linux Mint.

 

Mint 17 će nositi kodno ime Qiana, a trenutno ga možete preuzeti s Cinnamon ili MATE radnim okruženjem. Dostupne su 32 i 64-bitne inačice.
Najnoviji Mint je LTS izdanje i bit će podržan narednih pet godina (do 2019. godine).

Linux Mint 17 – Cinnamon radno okruženje

 

Linux Mint 17 – MATE radno okruženje

 

Lista novosti i poboljšanja je poprilično impresivna.  Vidi se da razvijatelji i dalje slušaju svoje korisnike i pružaju im sve bolje i bolje iskustvo korištenja ove ionako izvrsne distribucije Linuxa.

Pogledajmo što je novog.

 

Upravitelj nadogradnjama (Update Manager)

Upravitelj nadogradnjama se značajno poboljšao. Sada pokazuje više informacija, izgleda bolje, brži je i manje smeta. Više ga nije nužno pokretati u rootu, a kod pokretanja više ne zaključava APT-ov cache.
Poboljšano je korisničko sučelje, promijenjene su ikone, a preuzimanje logova je sada puno brže.
Dodan je stupac u kojem se vidi tip nadogradnje tako da sada znate da li se radi o klasičnom, sigurnosnom ili nekom drugom tipu nadogradnje.

 

 

Povijest nadogradnji ranije je pokazivala samo informacije o nadogradnjama koje je izvršio Upravitelj. Od sada pokazuje sve nadogradnje koje su obavljene, bez obzira da li ih je obavio Upravitelj, apt-get, aptitude, gdebi ili dpkg.

 

Novi odjeljak u Upravitelju pokazuje sve dostupne kernele. Razvojni tim će vam tu dati relevantne informacije o novim kernelima, što oni popravljaju, te što je pokvareno, tako da ćete puno lakše odlučiti koji je kernel najbolji za vas.

 

 

Driver Manager

Driver Manager od sada može instalirati drivere bez povezivanja na internet. U offline načinu rada Driver Manager od vas traži da umetnete medij s driverima. Driver Manager će ga privremeno dodati u listu repozitorija i s njega instalirati potrebne drivere. Ovo će posebno cijeniti vlasnici Broadcom bežičnih kartica.

 

 

Zaslon za prijavu

Poboljšana je podrška za više monitora te sada možete birati na kojem ćete se monitoru prijavljivati u sustav, podesiti pozadinsku sliku ili boju, pozadinska animacija je od sada manje zahtjevna za CPU, MDM automatski prepoznaje jezik kojim se služite i odabire ga unaprijed te je dodana mdm-recovery naredba koja bi trebala pomoći kod teškoća u prijavljivanju.

 

Jezične postavke

Uveden je novi alat za podešavanje jezičnih postavki – Language Settings. Ovaj alat će zamijeniti dosadašnji “Language Support” te “Regional Settings” i ujediniti postavke na Cinnamonu, MATE i Xfce sučeljima. Ovim alatom ćete jednostavnije podesiti jezične postavke, postavke će vrijediti na cijelom sustavu, a alat olakšava i instalaciju dodatnih jezičnih paketa.

 

 

Software Sources

Alat je dobio novi UI i dodatno je poboljšan.

 

 

Zaslon dobrodošlice

Pozdravni zaslon je redizajniran i više ne koristi webkit. Manje je zahtjevan za sustav i pokreće se znatno brže.

 

 

Nove pozadinske slike

Najnoviji Mint dolazi s bogatom kolekcijom pozadinskih slika.

 

 

Cinnamon 2.2

Poboljšan izgled i konfiguracija prozora Postavki sustava.

 

 

Značajno je poboljšano podešavanje Čuvara zaslona te upravljanje postavkama štednje energije. Ranije su te postavke bile poprilično zbunjujuće i često ih je bilo teško pronaći i podesiti. Sada je jasno vidljivo koje se postavke odnose na Zaslon zaključavanja, a koje na upravljanje energijom.

 

 

Poboljšano je i upravljanje svjetlinom zaslona, vraćen je originalni modul za podešavanje vremena, a vrijeme se sada podešava za cijeli sustav. Dodana je i opcija za korištenje 24-satnog vremena.

 

 

Poboljšano je podešavanje “Vrućih kuteva” zaslona i HUD-a.

 

 

Između ostalog:

  • Ikone na panelu se sada dinamički organiziraju prema funkcijama njihovih programa.
  • Na meniju sada postoji opcija za deinstalaciju odabranog programa, a novoinstalirane aplikacije su sada istaknute u meniju.
  • Dodana je podrška za ekrane visoke rezolucije.
  • Vraćena je podrška za Wacom tablete
  • Dodana je podrška za zumiranje mišem. (Alt + kotačić)
  • Prozirnost prozora se sada može podešavati mišem direktno na samom prozoru.
  • Poboljšana je integracija s GNOME sučeljem na istom računalu.

 

Najnoviji Mint preuzmite sa službene stranice, a mi kao i uvijek čestitamo Clementu i njegovoj ekipi na još jednom izvrsnom uratku!

 

Izvor: linuxmint.com

LZS majice, sezona 2014. – Izrada dizajna

31. May 2014 - 11:15

Otvaramo natječaj za izradu dizajna LinuxZaSve majica za sezonu 2014.!

Već 7. godinu za redom, LinuxZaSve organizira izradu majica. Imate smisla za dizajn? Volite LinuxZaSve? Onda je ovo poziv upravo za vas.

Natječaj za dizajn majice 2014.

Preuzmite s linka službeni logo LinuxZaSve portala, otvorite GIMP i zamjenite upitnik super dizajnom.

Svoje ideje za dizajn majice možete objavljivati u temi na forumu.

Sve novosti i obavijesti vezane za izradu i narudžbe bit će dostupne u istoj temi u prvom postu. Svoje prijedloge dizajna možete postavljati u predviđenu temu do utorka, 10. lipnja. Ako bude potrebe, uslijedit će anketa u trajanju od 5 dana. Nakon objave rezultata imat ćete rok od 5 dana za narudžbe i uplate, no o svemu tome ćemo više pisati kasnije.


Neke smjernice o dizajnu majica:

  • Budući da radimo LinuxZaSve majice, logo mora biti sastavni dio dizajna;
  • Nemojte koristiti previše boja jer cijena ovisi o količini boja;
  • Uzmite u obzir kako će dizajn izgledati i na bijelim i na crnim majicama;
  • Ako to bude izvedivo, u ponudi će biti i dječjih majica, pa bi dizajn trebao izgledati dobro i na malim majicama;
  • Za pripremu bi dizajn bilo najbolje poslati u sljedećim formatima: SVG, PNG, JPG;

I još jedna važna napomena: link na wiki stranice je wiki.open.hr

A ovako je to izgledalo prethodnih godina:

  • Sezona 2012.



Stoga GIMP u ruke i neka izrada dizajna počne!

Uvod u Java programiranje, drugi dio – objekti, nasljeđivanje, sučelja

29. May 2014 - 19:36
Nakon malo dužeg zastoja, nastavljamo sa malom školom programiranja u Javi. U drugom dijelu ćemo saznati što su to objekti, nasljeđivanje i sučelja. Pa krenimo:

 

ŠTO JE TO OBJEKT KLASE?

Objekt ili instanca klase je zapravo varijabla određenog tipa podatka koji smo mi kao programeri sami kreirali ili preuzeli iz već postojećeg skupa klasa koje programski jezik Java nudi.

Dakle, objekt, tj. ta varijabla nije standardnog tipa podataka (String, BigDecimal, Integer, Boolean itd.), nego je nekog tipa podatka koji smo mi kreirali ili preuzeli kao već gotovu strukturu.

Objekt neke klase se kreira ključnom riječju (operatorom) new i inače se u skladu s konvencijom imenuje malim početnim slovom, dok klase počinju velikim slovom.

Primjer objekta i klase smo mogli vidjeti i u prošlom tekstu gdje smo imali:

Scanner unos = new Scanner(System.in)

Scanner je klasa, a unos je objekt ili instanca te klase.

 

KLASE U JAVI:

Definicija klase koju koristimo kao naš poseban tip podatka započinje ključnom rječju class, nakon čega slijedi njeno ime, a zatim ju unutar vitičastih zagrada strukturiramo po potrebi.

Svaka klasa ima svoj konstruktor. Konstruktor je metoda (funkcija) istog imena kao i sama klasa koja nema povratni tip podatka, i pri kreiranju, tj. instanciranju objekta te klase, prva se izvršava.

Konstruktor može primati ulazne parametre, a može biti i bez parametara (prazan konstruktor). Njegova je zadaća da postavlja varijable na početne (inicijalne) vrijednosti.

Ako se u klasi striktno ne definira konstruktor, kompajler će tada sam pozvati prazan konstruktor iz klase Object (java.lang. Object je temeljna ili vrhovna klasa koju sve ostale klase u Javi nasljeđuju izravno ili neizravno). Ako je klasa naslijedila neku drugu klasu, tada će se pozvati konstruktor nadklase (superklase).

 

MODIFIKATORI PRISTUPA:

U programskom jeziku Java tri najčešće korištena modifikatora pristupa za varijable su private, protected i public.

Ako varijabla ima postavljen private modifikator pristupa, tada je vidljiva samo unutar klase u kojoj je definirana.

Ako ima postavljen public modifikator pristupa, tada joj se može pristupiti s bilo kojeg mjesta u programskom kodu.

Protected modifikator pristupa je kombinacija private i public pristupa, tj. varijabla je vidljiva unutar klase gdje je definirana, u podklasama koje su izvedene (nasljeđene) od te klase i paketa unutar kojeg se ta klasa nalazi.

Prema objektno-orijentiranoj paradigmi, svim varijablama klase se daje private modifikator pristupa da se ne bi mogle neovlašteno mijenjati bilo gdje unutar programskog koda. Njima se manipulira koristeći posebne metode za dohvat trenutnih i postavljanje novih vrijednosti – tzv. get i set metode.

 

GET I SET METODE:

Set metode (ili popularno nazvane setteri), kao povratni tip podatka imaju void jer ništa ne vraćaju kao povratnu vrijednost, a kao ulazni parametar imaju novu vrijednost varijable.

Get metode (getteri), imaju povratni tip podatka koji je istog tipa kao i sama varijabla jer vraća trenutno stanje varijable, ali zato ništa ne prima kao ulazni parametar.

U razvojnom alatu Eclipse možete automatski generirati get i set metode tako da stisnete desni klik miša – Source – Generate Getters and Setters…

 

 

NASLJEĐIVANJE U JAVI:

Za razliku od programskog jezika C++, u Javi (slično kao i u C# programskom jeziku) je moguće samo jednostruko nasljeđivanje, ali zato je moguće implementirati više sučelja.

Nasljeđivanje se ostvaruje korištenjem ključne riječi extends prema sljedećem receptu:

class <ime nove klase> extends <klasa koja se nasljeđuje>

Klasa koja se nasljeđuje, tj. klasa koja se koristi kao recept za kreiranje nove klase se zove bazna klasa, nadklasa ili super klasa.
Klasa koja se kreira kao posljedica nasljeđivanja zove se podklasa.

Pri nasljeđivanju podklasa nasljeđuje sva svojstva nadklase (sve varijable, metode i konstruktor) koja se nalaze unutar bazne klase.

Kod nasljeđivanja bazna klasa se u većini slučajeva proglasi apstraktnom klasom, što znači da se iz nje ne mogu direktno instancirati novi objekti, nego se prvo mora naslijediti, pa se tek iz nove nasljeđene klase mogu instancirati objekti.

 

APSTRAKTNE KLASE:

Klasa se proglasi apstraktnom tako da joj se doda modifikator abstract. Iz nje se ne mogu direktno instancirati objekti, nego više služi kao početna baza za smislena nasljeđivanja.

Apstraktne klase mogu sadržavati i apstraktne metode. Slično kao i kod klase, metoda se proglasi apstraktnom tako da joj se doda abstract modifikator pristupa, i ona sadrži samo prototip metode, dok se implementacija metode radi u nasljeđenoj klasi.

Ako klasa sadrži više apstraktnih metoda, tada sve moraju biti implementirane u nasljeđenoj klasi, inače će i nasljeđena klasa biti apstraktna.

 

 

SUČELJA:

Sučelja se koriste da bi se dodatno obogatile nasljeđene klase s par dodatnih metoda. Za razliku od klasa, započinju ključnom riječju interface.

U njima se nalaze samo prototipi metoda, dok se implementacija metoda (slično kao i kod apstraktnih klasa i metoda) radi u klasama koje implementiraju navedeno sučelje.

Ako klasa implementira određeno sučelje, tada ona mora implementirati sve metode iz toga sučelja.

 

INSTANCEOF OPERATOR:

Ako želimo provjeriti koji objekt pripada kojoj klasi, možemo koristiti instanceof operator.

 

Prvi dio tečaja potražite na ovoj poveznici.

Autor:os7een

Od prosječnog korisnika do kompajliranja kernela

22. May 2014 - 19:58
Gospodin srednjih godina sjedi pred kućnim računalom i čita dnevne novine. Ponekad zaigra biljar ili baci partiju bele. Nekada se kartalo za pravim stolom ili na klupi u parku, a biljar se igrao za pravim stolom s pravim protivnikom u podrumu nekog malo bolje opremljenog kafića.

Dan za danom, popodnevni odmor i duge zime pretvaraju se u beskorisno gubljenje vremena. Pun mu je kufer komercijalizma, izrabljivačkog kapitalizma, bahatih i nekulturnih. Crv znatiželje, ili sudbina, upisuje u adresnu traku pojam “Linux“. Čuo je da postoji slobodni i otvoreni OS. Tu sve počinje!

 

Počinje istraživanje područja koje se ne može do kraja istražiti. Svako riješeno pitanje odmah otvara još nekoliko novih. Dotični uviđa neprocjenjivu moć zajednice odmah na početku druženja s tim ljudima. Kod svakog i najmanjeg problema s kojim se susreće u pomoć mu priskače ekipa, tako da mu je teško i pratiti sve poruke u kojima mu zajednica nudi savjete. Ljudi mu govore da je postao ovisan, jer čak i na odmoru u prirodi on tipka po svom smartphoneu i čita HrOpenWiki.

Prva instalacija, naravno, nije prošla od prve. Nekoliko sprženih (uništenih) DVD-a nije urodilo plodom, iako je čovjek slijedio upute korak po korak. Multisystem spašava situaciju. USB stick može višekratno podnijeti “piši-briši” postupak. Nakon uspješne instalacije, ipak ne radi sve kako treba. Jedina distribucija koja od prve prepoznaje sav hardver je Xubuntu. Pomislio je tada glavni akter da je tu kraj. To je to.

Prevario se.

Nakon testiranja, isprobavanja, igranja, a najviše učenja novih tehnologija, ovaj naš putnik stiže do Arch Linuxa. Jednostavna, učinkovita, brza, i ono najvažnije, samogradiva distribucija koja se može od temelja složiti po vlastitoj volji i potrebama. Tu je trebalo opet uzeti knjigu u ruke. Radni stol ubrzo su prekrili papiri i bilješke s naredbama, unatoč mogućnosti da se sve to čita iz druge konzole. Tek na pola instalacije otvara se i druga, treća, četvrta, pa i peta konzola, gdje stoje upute, IRC kanal, web preglednik (tekstualni)…

 

Zajednica pomaže izgubljenom putniku i uspješno ga vodi do samoga kraja. Uz puno pitanja uspijeva instalirati i potrebne programe, podesiti svoj omiljeni Xfce, i ovdje bi priča trebala završiti. Ali ne, nije to kraj. Nakon nekoliko mjeseci uživanja u Archu i druženja sa znalcima koji čak rade i samoinstalacijske skripte da bi olakšali novim korisnicima, čovjek čita o prednostima Debiana.

Prvi susret u virtualki nije dobro završio i bio je nasilno prekinut jer mu u ruke dolazi neki stari stroj od kojeg su svi korisnici Windowsa digli ruke. Zašto ne probati Debian uživo, “u stvarnom vremenu”?

Stroj je bio kod jednog iskusnog korisnika Linuxa i na njemu je bio instaliran Debian s Xfce sučeljem (kernel 3.13…nešto). Kao što to uvijek biva, naš mladi i zaigrani gospodin mora nešto potrgati da bi se par dana mučio s popravkom. Do tog trenutka mislio je da je Arch svetinja, pa starom laptopu pri dolasku u novu sredinu nudi autohtonu hranu. Međutim, čini se da se gostu nije svidjelo.

Uključenjem mrežnog kabela u laptop, router se nakratko zamrznuo, nestalo je i žične i bežične mreže u cijelom stanu, a možda i šire. Nakon resetiranja routera žica je proradila, ali na popisu bežičnih mreža nije bilo imena njegove mreže. Slijedi poziv korisničkoj podršci. Zanimljivo, ni tehničar službe za korisnike ne razumije što je moglo uzrokovati reset routera na tvorničke postavke. Korisnik s druge strane žice mudro šuti i ne spominje svoje eksperimente. Samo laički procjenjuje da “nekaj ne štima s internetom”. Nakon uputa “korak po korak” uspostavlja se mreža i gosp. X ne pada na pamet više uštekavati mrežni kabel u laptop.

Sada slijedi školski primjer instalacije i ručna nadogradnja sustava, ali bez interneta. Naime, bežični adapter zahtijeva firmware. Na ovom stroju Debian provjereno radi samo sa kernelom 3.13… i novijim, a instalacijski DVD ima 3.2. Na zapaljenom IRC-u razmjenjuju se kerneli, firmwarei, driveri, upute i sva euforija traje nekoliko dana dok se konačno nije podigao Wheezy.

 

Mladić još jednom upisuje “reboot” u terminal, i ovaj put GRUB napokon nudi i novi kernel uz onaj stari. Nakon podizanja “nove” distre, ostaje zapanjen, neko vrijeme samo gledajući u monitor. Nedostaje tu još svježi set ikona, omiljeni programi i još neke sitnice, ali neće biti problem instalirati ih jer je već od prije zaljubljen, zaražen i veliki je “fan” svega što se veže za open source.

Sve radi, ali uvijek će postojati jedan veliki “ALI”. Sada čovjek sjedi pred svojim laptopom, zadivljen pogledom na 4:3 monitor i češka se po prosijedoj kosi, dok mu glavom prolaze ideje kako bi mogao još nešto probati. Naišao je na svom putu na brdo uputa o kompajliranju kernela. Vjerojatno će negdje pogriješiti, kao i uvijek, ali opet ga kopka onaj istraživački crv s početka priče, i mora i to pokušati. Nekad davno ispodprosječan korisnik sada ulazi u kernel svog računala. Na njemu su radili dobri ljudi iz cijelog svijeta više godina, a jedan čovjek je u stanju skršiti ga u sekundi. Ali nema štete. Iz svake greške nauči se nešto.

 

Možda ni ovo nije kraj, možda ova priča nema kraja. I bolje je tako. A možda je ovo samo jedna stanica na dugom putu šumom zvanom “GNU/Linux”.

 

P.S. Ne želim pokvariti sretan kraj ove priče, stoga vam neću ispričati što se dogodilo s kernelom. No poznavajući gospodina s početka priče, mislim da će prvu kompilaciju ipak odraditi u VirtualBoxu. Bilo kako bilo, čovjek će nastaviti i dalje u svom stilu primjenjivati open source u svakodnevnom životu.

Mozilla prihvatila Digital Rights Management (DRM)

18. May 2014 - 6:49
Mozilla je objavila uvođenje zatvorenog koda za zaštitu vlasničkih multimedijalnih sadržaja i kontrolu korisnika. Ova objava predstavlja težak poraz slobodnog softvera, ali i kraj slobodnog Interneta.

Čemu slobodan softver i Internet? Predstavlja li to išta u vremenu iluzorne privatnosti i sve manje anonimnosti? Što zapravo znače zakoni o ograničenju privatnosti? Je li lakše popustiti pritiscima ili možda pokušati uzvratiti udarac?

Ovih dana obilježeno je punih osam godina borbe protiv DRM-a. Kako smo o tome pisali prošle godine, Digital Rights Management  je vrsta tehnologije koja dopušta pristup sadržaju tek nakon što ste ga kupili. Pod tim nazivom se podrazumijeva bilo koja tehnologija koja sprječava pristup, preuzimanje i distribuiranje digitalnog sadržaja na način koji ne odgovara vlasniku koji je i pružio uslugu, odnosno proizvod.

Koriste ga i promiču digitalni divovi kao što su Amazon, AT&T, AOL, Apple, Google, BBC, Microsoft, Electronic Arts, Sony i Valve. Za razliku od ACTA-e, SOPA-e, PIPA- e i CISPA- e, cilj DRM tehnologije je kontrola korištenja vlasničkih sadržaja i privatnosti korisnika putem implementacije u HTML5 kod. Sloboda kretanja i razmjene sadržaja je opće pravo svakog korisnika Interneta i posljednja linija obrane. Tužna je vijest da je i to bojište probijeno.

 

Izvor: http://www.defectivebydesign.org/blog

 

Mitchell Baker, predsjednica Mozilla Foundationa, na službenom je blogu objavila vijest da je Mozilla konačno popustila pritiscima i odlučila implementirati DRM u HTML5. Prema njenim riječima, Mozilla se našla pred teškim izborom između kontrole vlasničkog sadržaja i želje korisnika za privatnošću. Zadaća svakog web preglednika je omogućiti dostupnost multimedijalnog sadržaja zaštićenog autorskim pravima radi udobnosti korisnika. Stoga je nužno popustiti pritisku jer u suprotnom takvi sadržaji više neće biti dostupni specifičnom pregledniku. Do sada je vlasnička kontrola bila neposredno prisutna putem Adobeovog Flasha i Microsoftovog Silverlighta. Nova generacija DRM-a rabi akronime poput EME (Encrypted Media Extensions) i CDM (Code Division Multiple Access) te se integrira izravno u HTML5 kod.

 

Izvor: http://www.defectivebydesign.org/blog

 

Kako objašnjava Baker, takva tehnologija je zatvorenog koda, što se izravno protivi Mozillinim načelima. Taj problem će se dijelom zaobići time što će korisnici moći sami odlučiti žele li gledati zaštićene sadržaje (DRM uključen) ili to ne žele (DRM isključen). Na ovaj način korisnicima više neće biti potreban vlasnički softver za pristup multimedijalnim sadržajima poput Flasha ili Silverlighta. Međutim, ovime je vlasnički softver postavljen u samo srce otvorenog koda, koji ga barem djelomično kontrolira. Isto tako, objavljeno je da Mozilla radi na alternativnim rješenjima koja bi trebala zadovoljiti sve strane u skladu s politikom otvorenog koda.

Baker nije precizirala kada možemo očekivati navedene promjene. Vjerojatno je da će se, nakon višemjesečnih testiranja u nightbuildu, pojaviti u jednom od narednih izdanja. Promjene će zahvatiti Firefoxove verzije za Windows, Mac i Linux, dok će Firefox OS biti izuzet. Thunderbird se ne spominje. Najvažniji partner u inovacijama na temelju dugotrajnog i bogatog iskustva u vlasničkom softveru te kontroli sadržaja i korisnika bit će Adobe.

Ovime se Firefox ravnopravno svrstao uz bok Internet Exploreru, Chromeu i Safariju. Jedna od odlika projekata zatvorenog koda i vlasničkog softvera svakako je i udaljavanje od temeljnih ideja na kojima su nastali, kao i od zajednice koja ih okružuje. Očito je da se Mozilla s godinama postupno odvajala od vlastite zajednice, dokaz čega su postupna tehnološka stagnacija i nametanje vlastite vizije razvoja. Novi Australis izgled, predstavljen u verziji 29, izazvao je burne reakcije digitalne javnosti. Prihvaćanje vlasničkog softvera radi kontrole korisnika predstavlja žalostan poraz slobodnog Interneta i odumiranje još jednog otvorenog projekta.

 

Izvori: blog.mozilla.org, hacks.mozilla.org

Podsjetnik za sve!

16. May 2014 - 9:35
Kakve su vaše navike korištenja računala? Ubraja li se u njih redoviti backup, čišćenje računala od prašine i smišljanje neprobojnih lozinki?

U ovom kratkom podsjetniku donosimo korisne prakse kojih biste se trebali pridržavati kao vlasnik i odgovorni korisnik računala. Budući da su savjeti općeniti i prilično zdravorazumski, smatramo da se mogu primijeniti na sve – ne samo na korisnike Linuxa, već i na one vjerne ostalim sustavima. Ako smo izostavili nešto što smatrate važnim, javite nam u komentarima!

 

Uvijek radite backup

Backup iliti sigurnosna kopija može vam u ekstremnim slučajevima spasiti život, a u onim svakodnevnim uštedjeti vrijeme i sačuvati živce. Nesreće se stalno događaju – diskovi otkazuju, USB stickovi ostaju zaboravljeni u džepovima hlača i prolaze centrifugu, a memorijske kartice su lomljive. Mnogi odlučuju držati backup svojih podataka u oblaku, što je s jedne strane odlična zamisao, no s druge može biti vrlo nepouzdana – cloud servis se može iznenada ugasiti ili biti izložen nekom sigurnosnom propustu koji bi mogao ugroziti vaše podatke. Koju god metodu odabrali, svaka će imati neku manu, pa se ne morate previše uzrujavati zbog toga. Važno je da backup radite redovito i da ga počnete raditi što prije. Najbolje već danas.

Izvor: memegenerator.net

Ne zaboravite nadogradnje

Većina distribucija dolazi s alatom za upravljanje nadogradnjama koji vas može i obavještavati o dostupnosti novih verzija paketa. Ako vas živciraju takve notifikacije, to možete isključiti i sami “ručno” obavljati nadogradnje kad vam to odgovara. Naravno, nisu sve nadogradnje jednako velike i važne; neke nove verzije donose tek kozmetičke promjene, pa ćete možda radije zadržati stariju verziju softvera. Ipak, one veće, sigurnosne nadogradnje biste trebali instalirati za dobrobit svog sustava.

Ne ostavljajte aktivne sesije u web pregledniku

Kad završite s korištenjem bilo kojeg web servisa ili društvene mreže, prije zatvaranja taba kliknite na Log Out, Sign Out ili kakogod su tu opciju odlučili nazvati. Time ćete spriječiti da neke društvene mreže (primjerice, Facebook) prate vašu aktivnost na drugim stranicama. Osim toga, prepustite li nekom korištenje svog računala, odnosno web preglednika, ta osoba neće imati pristup vašim računima i neće se moći hvaliti da vas je “hakirala” niti postati neprimjerene statuse na vaš profil umjesto vas.

Izvor: memegenerator.net

Čistite i hardver i softver

Čišćenje je naporno. Znaju to svi koji moraju svaki tjedan usisavati, brisati prašinu i ribati kupaonicu. No bez čišćenja i održavanja životnog prostora on se vrlo brzo ne bi razlikovao od prosječnog slavonskog svinjca. Isto vrijedi i za vaše računalo – ne budete li ga čistili, tipkovnica je vjerojatno prva komponenta koja će doseći stanje odvratnosti, posebno ako jedete pred računalom. Ako već dva mjeseca niste sigurni je li ta točkica na ekranu mrtvi piksel ili kapljica pljuvačke, vrijeme je da ga očistite. Povremeno biste trebali rastaviti kućište i ukloniti prašinu, budući da naslage prašine mogu “začepiti” ventilaciju i negativno utjecati na performanse računala. Kod nekih modela laptopa je ovaj postupak teško izvesti, pa ako se ne želite upuštati u to sami, obratite se ovlaštenom servisu ili prijatelju koji zna što radi.

Što se tiče softvera, odnosno vašeg operacijskog sustava, i njega je potrebno održavati čistim, pa ponekad prođite listom instaliranih programa i uklonite one koje ne koristite. Možete maknuti i stare verzije kernela ako vam više ne trebaju – time ćete osloboditi dosta prostora na disku. Korisnici Linuxa se još uvijek ne moraju pretjerano brinuti zbog potencijalnog malicioznog softvera na svojim računalima, no ipak bi bilo korisno skenirati računalo u potrazi za kakvim rootkitom. Naravno, uvijek možete instalirati i neki firewall ili antivirusni program.

Ako ste pak na Windowsima, mantru već sigurno znate – obavezno koristite firewall, uvijek koristite antivirusni program i redovito pokrećite neki pouzdani anti-malware proizvod.

Formatirajte medije prije posuđivanja ili prodaje

Vjerujem da ne želite da se kupac vašeg eksternog diska domogne vaših privatnih podataka, kao ni da kolega kojem ste posudili USB stick vidi one ne-baš-primjerene fotografije vas i susjedove ovce žene. Prije posuđivanja izbrisivih medija uklonite svoje datoteke s njega – naravno, nakon što ste napravili sigurnosne kopije onih najvažnijih. Formatiranje će vam oduzeti svega nekoliko minuta, a osigurat će da nitko nema pristup vašim podacima ili tajnama.

Ne ostavljajte pisani trag o svojim lozinkama

Možda vam ova stavka zvuči paranoično, no odlučih ju uvrstiti jer smatram da je korisna i da ju mnogi krše bez razmišljanja, a na svoju štetu. (Vjerujem da ima čitatelja kojima cijeli ovaj popis zvuči paranoično. Oni mogu odmah prestati čitati, jer do kraja će postati još gore.)

Općenite savjete o sigurnosti i preporuke o optimalnoj jačini i dužini lozinke nećemo nabrajati ovdje jer ih zacijelo već znate napamet. Takve savjete možete slobodno razmjenjivati i o njima pisati na svom blogu ili na forumu. Međutim, nije pametno igdje spominjati koliko korisničkih računa imate i na kojim servisima, koja korisnička imena su s njima povezana, kao ni kakve lozinke običavate stavljati. Također, kad nekom želite dati primjer dobre lozinke, nikad nemojte navesti neku svoju lozinku!

Nadalje, nikad ne unosite ni ispisujte svoju lozinku na stranicama koje nisu login forma za taj račun (npr., ne nasjedajte na blesave fore tipa “ha, kad pejstam svoj password ovdje, ispisuju mi se samo zvjezdice, probaj i ti!” na forumima ili na redditu).

Ako ne možete zapamtiti sve svoje aktivne lozinke, čuvajte ih na sigurnom mjestu u enkriptiranom obliku. Ne držite ih na papirićima u novčaniku ili u običnoj tekstualnoj datoteci nasred desktopa.

Zaštitite svoju mrežu

Ideja otvaranja svoje kućne mreže svima je, iako pomalo utopijska i naivna, u osnovi jako plemenita i u duhu otvorenog koda, posebno ako znate da si neki vaši susjedi ne mogu priuštiti blagodati neograničene konekcije na internet. Međutim, takva bi vas gesta mogla uvaliti u gadne probleme, stoga savjetujemo da svoju mrežu – ali i router – zaštitite snažnom lozinkom. Zašto postati žrtvom malog Jankeca koji je prije par dana otkrio Backtrack? Zašto se izložiti riziku da neki zlobnik preko vaše mreže preuzima ilegalne sadržaje i zaradi vam prijavu, ili još gore, zatvorsku kaznu?

Istina, metode zaobilaženja zaštite postaju sve naprednije, pa je odnedavno moguće “probiti” i dosad za kućne korisnike najsigurniju WPA2 enkripciju. Ipak, WPA2 je bolje od ničega, kao i od WEP-a s kojim ćete malom Jankecu tek nešto duže biti zabavni. Pročitajte priručnik svog routera, potražite vodiče za učvršćivanje sigurnosti mreže, a ako vam je sve to već poznato i sve odavno primjenjujete…čestitam. Vi možete, recimo, promijeniti lozinku.

Razmislite prije otvaranja još jednog korisničkog računa

Novi servisi niču svakodnevno, često bez neke stvarne potrebe i doprinosa, odnosno poboljšanja u odnosu na postojeće. Kad se pojavi nova društvena mreža, razmislite treba li vam zaista još jedan račun, ako već imate četiri? Hoćete li stvarno biti aktivni ondje? Morate li imati blog na baš svakoj platformi, iako se u svoj Tumblr niste logirali već mjesecima?

Izvor: memecenter.com

Svaki novi korisnički račun je još jedna nova kombinacija imena i lozinke za pamtiti (ili zapisati) i redovito mijenjati. Koristite li svoje pravo ime, datum rođenja i adresu pri registraciji, a vidljive su na vašem novom profilu, svaki novi račun jest i još jedan komadić vas na internetu; još jedna veza do vas koju je moguće zlorabiti.

Umjesto bezglavog registriranja na svaki novi servis koji se pojavi, radije pročitajte recenzije ljudi koji su ih isprobali i na temelju njih odlučite ima li taj servis ono što vam treba. Mudrije je imati jednu kvalitetnu uslugu nego biti rastrgan između pet različitih od kojih svakoj nedostaje nešto što neka druga ima.

Isključite uređaje kad ih ne koristite

Poznato je da neki uređaji imaju vampirske tendencije, odnosno da troše struju čak i kad su ugašeni ili u standby načinu rada. Ako ste završili s printanjem za danas, uređaj ne mora biti uključen cijeli dan. Kad se vaš pametni telefon napuni, isključite punjač iz struje. A ako doma nemate server, nema potrebe da vaše računalo bude konstantno uključeno. Fizičko “trošenje” i pregrijavanje utječe na životni vijek komponenti, a prašina se voli nakupljati na vašem laptopu koji je ostao uključen dok vi ležite u krevetu…i ne možete zaspati, a možda ni ne pomišljate da bi uzrok tome mogli biti upravo svi ti uključeni uređaji u vašoj sobi.

Obrišite sve što vam ne treba

Ovaj savjet se djelomično preklapa s onim o čišćenju vašeg sustava, pa nije potrebno naširoko ga obrazlagati. Ako neku aplikaciju više ne koristite, obrišite ju. Pogledali ste film, bio je smeće i ne planirate ga više gledati? Obrišite ga. Isto vrijedi i za petnaest verzija neke fotografije – obrišite sve one iz lošeg kuta ili toliko mutne da ih ni bogovi GIMP-a ne bi mogli spasiti. Da, tvrdi diskovi su jeftini, ali digitalni nered doprinosi figurativnom neredu u vašoj glavi. Proljetno čišćenje kuće ili stana može obuhvatiti i vaše particije, a tko zna, možda će rezultirati osjećajem olakšanja i povećanom produktivnošću.

Izvor: diylol.com

Mijenjajte lozinke

Ne morate ih mijenjati svaki tjedan, ali barem jednom godišnje bi bilo poželjno. Pritom pripazite da lozinku ne mijenjate dok ste za tuđim računalom ili dok ste spojeni na nezaštićenu mrežu, a bilo bi dobro provjeriti da nitko ne stoji iza vas dok ju upisujete.

Neki stručnjaci smatraju da je važnije imati jedinstvenu lozinku za svaki račun te da redovite izmjene lozinki ne povećavaju sigurnost korisničkih računa u značajnoj mjeri. Međutim, postoje slučajevi u kojima je promjena lozinke ipak nužna.

To su situacije u kojima je već došlo do sigurnosnog propusta ili napada, o čemu vas je obavijestio servis na kojem se to dogodilo ili ste sami shvatili da vam je netko “petljao” po profilu. Primijetite li neuobičajenu aktivnost svojih profila za koju ste sigurni da nije vaše djelo, ako ikako možete, promijenite lozinku što prije. Također, na nekim radnim mjestima ćete biti primorani promijeniti lozinku jer njihov sustav za autorizaciju postavlja “rok trajanja” na lozinke zaposlenika.

Poseban slučaj su društvene mreže i adrese elektroničke pošte. Lozinke na takvim računima bi također trebalo češće mijenjati zbog prirode podataka koji se na njima izmjenjuju, odnosno zbog njihove privlačnosti i korisnosti potencijalnim uljezima i špijunima. Dok će haker lozinku vašeg bankovnog računa iskoristiti samo jednom – da vam uzme sav novac i odjedri na Sejšele – lozinke vašeg e-maila i Facebook profila će mu biti zanimljive sve dok su mu dostupne; dakle, sve dok ih vi ne promijenite. U međuvremenu može pristupati vašem računu i crpiti sve informacije o vama. Redovitom promjenom lozinke možete stati na kraj ovakvim aktivnostima i učiniti svoju staru lozinku beskorisnom, a svoju privatnost nešto manje nepostojećom.

Pomažite drugima

Svatko može naići na teško rješiv problem; hardverski ili softverski. Događa se i najboljima, čak i ekspertima i ultranaprednim korisnicima. Ne morate vjerovati u filozofiju otvorenog koda niti se svakodnevno klanjati kipiću Stallmana da biste shvatili koliko je važno doprinositi zajednici. Dovoljno je da vam se jednom nešto pokvari i da jedino rješenje nađete na nekom malom forumu. Da ga ta osoba nije podijelila sa svijetom, tko zna koliko biste još – ako uopće – rješavali problem.

Najbolji način za iskazati svoju zahvalnost jest podijeliti trikove i savjete s ostalim korisnicima. Ako sami dođete do rješenja, odvojite par minuta i opišite cijeli postupak. Ako pak pronađete korisne informacije negdje drugdje, barem ostavite poveznicu na izvor. Možda imate skripticu koju ste napisali za vlastite potrebe i jako vam je korisna. Sigurno će biti korisna još jednoj osobi, pa zašto ju ne biste objavili?

Možete to učiniti na svom blogu, u relevantnim G+ zajednicama ili na našem forumu. Ne morate biti vrhunski programer da biste doprinosili zajednici; dovoljno je samo biti voljan pomoći na principu “pay it forward“. Danas ćete vi napisati post koji će možda nekoga spasiti od reinstalacije sustava, a možda baš vama sutra zatreba pomoć koju će vam ta ista osoba moći pružiti. Osim toga, razmjenom savjeta i iskustava možete mnogo naučiti i pritom se iskazati svojim vještinama, povećati svoj ugled u zajednici i možda jednog dana na temelju toga pronaći svoj posao snova.

Nadam se da vam je ovaj podsjetnik bio barem djelomično koristan i da nećete već sutra zaboraviti sve što ste ovdje pročitali.

Za nagradu što ste izdržali do kraja teksta poklanjamo vam sažetak podsjetnika u slikovnom obliku – možete ga koristiti kao wallpaper ili ga isprintati kao poster da vam uvijek bude pri ruci. Tekst je na engleskom jeziku da biste ga lakše dijelili sa svojim internacionalnim prijateljima na društvenim mrežama :), no imate potpunu slobodu mijenjati i prevoditi ga. Za preuzimanje u izvornoj veličini dovoljno je kliknuti na sliku.

 

Mint 17 dostupan za testiranje

14. May 2014 - 20:08
Testna verzija novog Minta je dostupna i donosi brojne promjene. Učinimo ju boljom!

Mint 17 “Qiana” je dostupan za testiranje! Temelji se na stabilnom Ubuntuu 14.04 LTS s petogodišnjom podrškom i dolazi u četiri standardna okusa: Cinnamon, MATE, KDE i Xfce. Prema današnjoj službenoj objavi, očekuju nas brojna iznenađenja! Clem tako objavljuje da su neki od bugova, koji se protežu kroz posljednjih nekoliko verzija, napokon ispravljeni. Rokovi za isporuku su ispoštovani, ali se na izmjenama radilo do posljednjeg trena. Mint 17 nam donosi Cinnamon 2.2, MATE 1.8, redizajniranu Mint-X temu te mnogo manjih poboljšanja.

 

Mint 16 Cinnamon

 

Mint 16 MATE

 

Najveća je novost – kako smo i ranije pisali – promjena razvojne politike. Ubuntu je objavio skraćivanje podrške za sva non-LTS izdanja sa 18 na 9 mjeseci, dok će LTS izdanja i dalje imati petogodišnju podršku, što značajno utječe i na sam Mint. Međutim, Clem je ovaj put službeno potvrdio da će i naredna tri izdanja Minta biti LTS, te će nositi oznake 17.1, 17.2 i 17.3. Tek bi se Mint 18 (koji izlazi 2016. godine) trebao temeljiti na Ubuntuu 16.04 LTS.

Česte i nagle promjene kernela kao i moguće nestabilnosti ovime bi trebale biti otklonjene. Petogodišnja podrška za sve 17.x verzije trajat će do 2019. godine, što znači da će korisnici redovito dobivati nadogradnje kernela, sustava, DE-a i aplikacija. Zanimljivo je da ni starijim, još uvijek aktivnim verzijama Minta promjene neće biti uskraćene. Nadogradnje i produljenu podršku će putem backporta primati sve do 2016. godine. Korisnike će zasigurno razveseliti i novost o sasvim, kako se sam Clem izrazio, “trivijalnoj” nadogradnji između LTS verzija. Budući da LTS ne donosi promjenu kernela ni temeljnog sustava, ova je objava posve razumljiva.

Ovakva odluka uvjetovana je kvalitetnijim razvojem. Polugodišnji ciklus izlaska i rad na novim projektima predstavljaju veliko opterećenje za mali razvojni tim. Na ovaj će način razvijatelji imati više vremena i energije posvetiti se ostalim projektima koji su već predugo zapostavljeni. Unatoč tome što nije otkriveno o kojim se projektima točno radi, jedan od njih je svakako LMDE. Sigurno nas očekuju intenzivniji razvoj i nadogradnje Cinnamona, pri čemu se nadamo da ni MATE i njegove aplikacije neće ostati zanemareni. Nadogradnja sustava bi tako mogla postati pseudo-rolling po uzoru na LMDE.

Clem naglašava da su napokon uspjeli uspostaviti stabilan izvor prihoda zahvaljujući sponzoriranom hostingu, prodaji suvenira i hardvera te novčanim donacijama partnera i manjeg dijela Mint zajednice. Međutim, prihodi pokrivaju tek osnovne troškove, a broj aktivnih članova uključenih u razvoj je izrazito malen. Ako već niste u mogućnosti donirati projektu niti se aktivno uključiti u razvoj, isprobajte novi Mint 17 RC i prijavljujte bugove. Svoju .iso presliku preuzmite ovdje. Službena verzija bit će objavljena krajem mjeseca.

 

Izvor: blog.linuxmint.com

Objavljen LXQt 0.7

13. May 2014 - 18:12
LXQt je postao nova zvijezda otvorene scene, a tek se je počeo razvijati.

Kako smo ranije pisali, Qt Lightweight Desktop Environment (LXQt) grafičko je okruženje nastalo spajanjem LXDE-a i Qt-a i predstavlja jedinstvenu novost u Linux svijetu. Ovdje se ne radi o još jednom novom forku, kao što je to najčešće slučaj.

Nedavno je svjetlo dana ugledao LXQt 0.7.0 i odmah postao pravi hit! Nakon gotovo godinu dana aktivnog razvoja i unatoč tomu što je još uvijek u testnoj fazi, novi DE se smatra dovoljno stabilnim za svakodnevno korištenje. Iako troši ponešto više RAM-a od LXDE-a, krase ga velika brzina i jednostavnost korištenja. LXDE se neće prestati razvijati, ali se od sada veći naglasak stavlja na Qt.

 

LXQt desktop
Izvor: http://lxqt.org/

 

LXQt desktop
Izvor: http://lxqt.org/

 

LXQt desktop
Izvor: http://lxqt.org/

 

Evo koje novosti donosi:

PCManFM-Q – Qt port LXDE-ovog upravitelja datotekama;

Modularna arhitektura za izmjenu postojećih desktop komponenti i dodavanje vlastitih aplikacija;

Brojna poboljšanja postavki sustava, novi screen management, poboljšano upravljanje postavkama tipkovnice te prepoznavanje i upravljanje datotekama;

Poboljšanja kursora i postavki izgleda sustava;

Usklađivanje i nastavak razvoja na Qt 5 osnovi;

Rad na pružanju podrške i uvođenje Waylanda;

Obconf-qt alat za Openbox korisnike;

Compton-conf alat za Compton korisnike;

Brojna poboljšanja performansi sustava;

Djelomična podrška za Raspberry Pi (eksperimentalno);

Djelomična podrška za FreeBSD.

 

Objavljen je i premijerni video (na francuskom jeziku) s izgledom i mogućnostima LXQt-a spremnog za korištenje:

http://www.youtube.com/watch?v=6Hqe5cspM2c

 

Zanimljivo je da je upravo ovih dana objavljena i prva distribucija sa službeno implementiranim LXQt okruženjem. Radi se o Siductionu 14.1 – sustavu temeljenom na 64-bitnom eksperimentalnom Debianu (Sid). Više pročitajte u službenoj objavi. Osim toga, u pripremi je još projekata koji će uvesti službenu podršku.

 

Siduction LXQt 14.1
Izvor: http://www.linuxscreenshots.org/screenshots/scaled/siduction%2014.1.0%20Dev/3.jpg

 

Ako želite isprobati novi LXQt 0.7, posjetite službenu stranicu i pratite upute za instalaciju na Ubuntu, Arch, Fedoru, openSUSE, Siduction/Debian i Gentoo ili ga sami kompajlirajte iz izvornog koda.

 

Izvori: sourceforge.net, blog.lxde.orglxqt.org

Objavljen wattOS R8

13. May 2014 - 14:34
Neobični i zanimljivi wattOS i ovog puta donosi niz iznenađenja!

 

Briga za zdrav okoliš, kao i ponovno oživljavanje odbačenih i zaboravljenih računala, je iznimno važna. Jedan od najvažnijih alata u reanimaciji hardvera je zasigurno neobični wattOS, o kojem smo već ranije pisali. Ovoga puta njegovo najnovije izdanje donosi niz iznenađenja!

Do sada smo navikli da je wattOS, namijenjen upravo starim računalima, temeljen na Ubuntu, no to više nije slučaj. Razvojni put je korjenito promijenjen: najnovije izdanje (Release 8 – R8) se od sada temelji na Debianu! Prema službenoj objavi, R8 se temelji na stabilnom Debianu 7 Wheezy s ponekim backportanim paketima iz testnog Jessieja. Upravo zbog nagle promjene, razvojni tim napominje da su, unatoč neprestanom radu na ispravkama, povremeni bugovi još uvijek mogući. Razvojni tim stoga poziva na testiranje, prijavu i aktivno sudjelovanje radi poboljšanja.

Po prvi puta wattOS donosi tri različita “okusa”: LXDE, Mate i Microwatt (Openbox). Dok LXDE i Mate uključuju 32 i 64-bitno izdanje, Microwatt dolazi samo u 32-bitnoj verziji. Naglasak je na jednostavnosti korištenja i užitku surfanja bez nepotrebnih problema.

 

wattOS R8 LXDE
Izvor: http://www.planetwatt.com/albums/photo/view/album_id/636/photo_id/2904

 

wattOS R8 Mate
Izvor: http://www.planetwatt.com/albums/photo/view/album_id/636/photo_id/2906

 

wattOS R8 Microwatt
Izvor: http://www.planetwatt.com/albums/photo/view/album_id/636/photo_id/2909

 

Novosti koje donosi R8:

Baza je Debian umjesto dosadašnjeg Ubuntua.

Sva su izdanja nastala from scratch na Debianovoj osnovi.

Novi i jednostavniji alat za instalaciju (preuzta izvrsna rješenja iz LMDE-a i Point Linuxa).

Microwatt odbacuje PekWM i preuzima Openbox.

Mate (verzija 1.8) i LXDE sadrže vlastite aplikacije.

Iceweasel je zadani preglednik u svim izdanjima osim Microwatta. Uveden Flash.

Microwatt uključuje Qupzilla web preglednik.

Non-pae podrška za 32-bitne sustave (procesore).

Bolja podrška upravljačkih programa za bežične čipove i njihovo kvalitetnije prepoznavanje.

 

LXDE izdanje sadrži:

Linux Kernel 3.13.10-1

PCManFM 1.1.2

Shotwell 0.12.3

Iceweasel 24.5.0 (uključen Flash)

Filezillu 3.5.3

Transmission 2.52

ePDFViewer 0.1.8

Audacious 3.2.4

VLC 2.0.3

XFBurn 0.4.3

Powertop power management i bolju podršku za laptope.

 

Navedena je i zanimljivost kako wattOS LXDE može raditi na Pentium III procesorima s uključenih 192-256 MB RAM-a, a nakon instalacije zauzima manje od 128 MB! Isprobajmo!

 

Izvor: planetwatt.com

Pear OS – sjećanje na nanesenu nepravdu

9. May 2014 - 16:34
Ovo je priča o vedroj i veseloj distri, zavisti, spletkama, mračnim tajnama, nerazjašnjenim motivima i zločinima koji su htjeli ostati skriveni. Ovo je hommage projektu kojeg se vrijedi sjećati.

 

Pear OS – bivši Comice OS – bila je vedra, mlada i perspektivna distra koja je u vrlo kratkom roku prikupila brojne simpatije. Koristeći samo najbolje iz Ubuntuove osnove te otvoreno koketirajući s izgledom OS X-a i iOS-a u GNOME 3 okruženju, osvojila nas je šarmom i svježinom pristupa. Spojila je atraktivan izgled, obilje programa i lakoću korištenja prilagođenu svim razinama korisnika. Svima nam je pružila obilje dobre zabave.

 

Upravo takva!
Izvor: http://www.thethingswesay.com/img/2505.jpg

 

Dan 20. siječanj svanuo je poput svakog drugog. Iznenada, bez vidljivog razloga, započeli su problemi: David Tavares, čelni čovjek projekta, na službenoj je stranici objavio misterioznu obavijest da Pear više nije među živima! Čitav projekt je, prema njegovim riječima, kupila neimenovana velika, ali svima dobro poznata kompanija, koja ga je prisilila na odustajanje. Cloud serveri se gase, razvojni tim raspušta. Tavares brže-bolje briše službeni blog i profile na društvenim mrežama. Čitava zajednica ostaje šokirana! U vrlo kratkom vremenu ugašena je službena stranica distribucije, povučeni svi PPA-ovi kao i verzije Peara 7 i 8 do tada dostupne na SourceForge serveru. Čak ni sveznajuća Wikipedia više ne čuva spomen na ovu distribuciju!

 

Izvor: http://i1.tribune.com.pk/wp-content/uploads/2013/10/612090-murderkillcrimeaccident-1380667952-997-640×480.jpg

 

U međuvremenu se na društvenoj mreži Google+ razvila žučna rasprava. Nedostatak službenih informacija unosi nemir i potiče nagađanja: Apple – ta velika i svima dobro znana kompanija – postaje glavni osumnjičenik u slučaju eliminacije svima omiljenog Peara. Dodatni poticaj ovoj teoriji daje i izjava jednog od programera Black Lab Linuxa da trenutačno pomaže Appleu s nedavnom akvizicijom jednog Linux projekta. Jedini nedavno “akvizitirani” Linux projekt može biti samo Pear…

Vodeći informatički portali bruje o velikom skandalu koji je potresao slobodni svijet. Korisnici su bijesni, traže objašnjenja i izvorni kod projekta. Kada nitko ne smije prokazati misterioznu kompaniju i zatražiti Pear natrag, onda ćemo ga sami forkati! Brenden Gonzales je nastojao pokrenuti fork koji bi se privremeno temeljio na Ubuntuu 13.10 do izlaska verzije 14.04. Novi projekt nazvan je Klementine OS i trebao je spasiti do tada uložen napor od potpune propasti. Međutim, uskoro i Gonzales objavljuje da je primio misteriozno pismo od misteriozne američke kompanije, čije ime se ne smije izgovoriti, koja ga je natjerala na hitno gašenje započetog projekta! Unatoč tomu što ne smije otkriti o kome se radi, izjavio je da ipak nije riječ o Appleu. U međuvremenu, i njegovi profili na društvenim mrežama su ugašeni, a službena web stranica zjapi sablasno prazna… Pear OS je nepravedno i nenadano potpuno prestao postojati.

 

Ovako se i u starom Egiptu naricalo za distrama.
Izvor: http://www.egypt.cedar-view.co.uk/images/mourners.gif

 

Je li Apple uistinu “pritisnuo” Tavaresa, ali i Gonzalesa? Je li se Pear suočio s potencijalnom tužbom za neovlašteno kopiranje izgleda i okruženja OS X-a i iOS-a? Ako je tako, čini se izglednim da je Tavares u tišini pristao na nagodbu i prihvatio “ponudu koja se ne odbija”. No zašto se onda LuninuX i elementary još uvijek aktivno razvijaju? Radi li se možda o nekoj drugoj kompaniji? Kome je Pear još stao na žulj i zašto?

S druge strane, možda je upravo Tavares promišljeni manipulator koji je namjerno podigao medijsku prašinu. Je li mu ponestalo volje, ljudstva i materijalnih resursa za nastavak razvoja, zbog čega je vješto režiranim skandalom pokušao prikriti vlastitu sramotu i neuspjeh?

Ovaj primjer najbolje pokazuje svu krhkost i ranjivost Linux zajednice. Ideja FLOSS-a pruža najširi mogući okvir za nesmetanu slobodu izbora, dijeljenje, razvoj i razmjenu ideja. U takvim će uvjetima projekti i zajednice samostalno odabirati vlastite ciljeve i pravce razvoja; slobodno će nastajati i nestajati. Nažalost, ni ovaj svijet nije imun na korporativne izazove koji dolaze izvana. Isto tako, svjedočili smo nestanku divnih ideja zbog nedovoljne podrške ili nedostatka energije. Razočaranje je vezano uz kraj, ali tu je i radost koju potiče novi početak. Najveći projekti desetljećima dokazuju važnost, kvalitetu i utjecaj, no može li nekoliko cvjetova činiti livadu?

Ni danas nisu poznati svi akteri i detalji slučaja. Nepoznato je na koji je način Pear preuzet i zašto su Tavares i Gonzales popustili pritiscima. Tko je tajnovita “svima dobro poznata” američka kompanija? Gdje je izvorni kod projekta i kakva je njegova daljnja sudbina? Što će biti s Tavaresom i Gonzalesom, te imaju li i oni neku veću ulogu u svemu? A zajednica – što s njom?

Iako je čitav projekt nasilno ugašen, a pokušaji nastavka prisilno obustavljeni, Pear OS 8 i dalje ima vjernu zajednicu korisnika. Nedavno je softpedia.com objavila neobičnu vijest: vjerojatno su još jedina stranica koja – do daljnjega – na vlastitim serverima pruža hosting ovoj već pomalo legendarnoj distri. Od kobnih događaja krajem siječnja pa sve do danas, Pear 8 je s njihovih servera preuzet više od 35 000 puta, što je statistički gotovo 300 puta dnevno!

Čini se da, barem zasad, budućnost Pear OS-a više nije izgledna. Svim aktivnim korisnicima, simpatizerima, i distrohopperima ostaje u lijepom sjećanju, ali s gorčinom zbog nepravde koja nije ispravljena.

 

Izvori: softpedia.com, itworld.com, plus.google.com, wiredreport.blogspot.com