Text Size

Linux za sve

Syndicate content
Regionalna web publikacija posvećena Linuxu i otvorenim sustavima.
Updated: 4 hours 22 min ago

Snapper – snapshot alat za SUSE

7 hours 30 min ago
Linux zajednica je već dugo u potrazi za alatom koji bi omogućio izradu “live snimke” postojećeg sustava i podataka. Alat Snapper osmislio je jedan openSUSE razvijatelj, a u kombinaciji s Btrfsom (B-tree file system) Snapper će, po svemu sudeći, konačno popuniti tu prazninu. Budući da je SUSE definitivno odlučio koristiti Btrfs – počevši od izdanja “Factory” preko “SUSE 13.2″ do “Enterprise 12″ – možda je dobar trenutak da Snapperu posvetimo malo više pažnje.

Snapper se najjednostavnije može opisati kao “undo tool“, odnosno alat kojim na jednostavan način možemo sustav vratiti u prvobitno stanje. Zamišljen je kao opcija kojom se relativno lako mogu poništiti promjene napravljene YaSTom ili Zypperom. Ako pri instalaciji root particiju formatiramo kao Btrfs, Snapper će napraviti sve potrebne konfiguracijske datoteke koje će nam omogućiti rad s njim direktno nakon instalacije. Svaki put prije i poslije pokretanja Yasta ili Zyppera, Snapper napravi snimku sustava (snapshot). Tako napravljene snimke možemo usporediti, eventualne probleme lakše pronaći, i najvažnije, vrlo lako i brzo promjene vratiti u prethodno stanje.

Snimka s prefiksom pre- bilježi situaciju prije no što su napravljene bilo kakve promjene u sustavu, a post snimka nakon što su napravljene. Pojedinačne snimke Snapper izrađuje npr. svakih sat vremena, i to je standardni način izrade snimaka na Suse Enterprise inačici. Opcija kreacije snimaka svakih 60 minuta na Factory izdanju koje sam koristio u pripremi članka nije aktivirana.

Snapper standardno nudi nekoliko opcija za brisanje starijih snimaka, tzv. No-cleanup Algoritms. One se pokreću na bazi dnevnog crona, a postavke se mogu podesiti u odgovarajućim konfiguracijskim datotekama. Ako neke direktorije ne želimo uzeti u obzir pri pravljenju snimaka, koristit ćemo funkciju Filters, odnosno urediti /etc/snapper/filters/*txt datoteke.

Prije nego se upustimo u avanturu sa Snapperom, želim napomenuti dvije važne stvari koje moramo imati na umu. Moguće je da su pri pravljenju snimke neke sistemske datoteke u upotrebi, što može rezultirati njihovom nepotpunošću i neupotrebljivošću. Zbog toga je jako važno usporediti datoteke i eventualne probleme otkriti na vrijeme. Druga jako važna stvar je da Snapper može vratiti samo bootloader konfiguraciju koja se nalazi u /etc direktoriju. Bootloader datoteke koje se nalaze u /boot direktoriju nije moguće vratiti sa Snapperom.

Svaki put pri pravljenju važnih promjena (nadogradnja ili ažuriranje sustava, instalacija upravljačkih programa za grafiku itd.) preporučljivo je ručno napraviti snimku. Važno je snimku opisati tako da ju možete prepoznati, odnosno shvatiti kada je napravljena, npr. “snapper pre-nvidia 17102014″ ili slično.

Za demonstraciju ćemo deinstalirati Bumblebee. Vjerujem da je i prosječnom korisniku Linuxa poznato da je ponekad teško instalirati Nvidiu i Bumblebee na sustavima koji koriste dva grafička čipa.

Prvo ćemo napraviti snimku nazvanu “LZS test” a zatim ukloniti Bumblebee iz sustava.

Yast – Snapper: deinstalacija Bumblebeeja.

Iz terminala isto bismo postigli sljedećom naredbom:

snapper create –description “LZS test”

pri čemu je snapper create –description naredba za izradu snimke a “LZS test” ime snimke (napominjem da su navodnici potrebni).

Yast potvrđuje da je Bumblebee deinstaliran:

Yast – Snapper: Bumblebee je deinstaliran.

 

Yast – Snapper: pregled promjena.

 

Sljedećom naredbom iz terminala možemo vidjeti što je promijenjeno:

snapper status 159..168

a ako želimo utvrditi razliku između ove dvije snimke koristimo:

snapper diff 159..168

Bumblebee više nije instaliran. Otvaramo snimku “LZS test”, pregledamo i označimo sve. Zatim jednostavno odaberemo “Restore Selected”.

Yast – Snapper: vraćanje snimke (restore).

 

Iz terminala bismo to izveli naredbom:

snapper undochange 159..168

Kad je sve završeno, ponovno ćemo imati Bumblebee i sve će raditi kao prije.

Yast – Snapper: Bumblebee je vraćen.

 

U svakom slučaju, Snapper izgleda kao alat koji bi rad na Linuxu mogao učiniti još jednostavnijim i zanimljivijim bez obzira na vještine korisnika. Neiskusnim korisnicima će pružiti mogućnost brzog popravka sustava, a onim malo naprednijima dati više slobode za testiranje i eksperimentiranje. Snapper je dostupan za gotovo sve distribucije, a informacije o korištenju potražite na wiki stranicama pojedinačnih distribucija.

Dodajem i da će openSUSE 13.2 za nekoliko dana biti objavljen, i siguran sam da će mnogi, kao što je to uvijek slučaj, testirati novu SUSE verziju. Za sve one koji se još uvijek dvoume, iskrena preporuka: instalirajte SUSE sa Btrfs datotečnim sustavom i isprobajte Snapper nakon instalacije pri konfiguraciji sustava. Nećete se pokajati.

Dvije važne napomene za kraj:

1. Snapper je na eksperimentalnoj bazi dostupan i za ext4 datotečni sustav, pri čemu je potrebno koristiti poseban kernel i e2fsprogs.

2. Snapper nije niti će ikada biti zamjena za bilo koji način redovnog backupa sustava.

 

Autor: Orkh@k2c

The Linux Foundation pokrenuo Dronecode Project

17. October 2014 - 15:37
The Linux Foundation pokreće globalni Dronecode Project radi stvaranja platforme otvorenog koda koja bi pokretala bespilotne letjelice.

 

The Linux Foundation, neprofitna organizacija koja koordinira razvoj Linux kernela i promidžbu otvorenog koda, pokreće novi globalni projekt suradnje i razvoja. To je rezultat velike Embedded Linux Conference Europe održane u njemačkom Düsseldorfu 13. listopada 2014. godine. Dronecode Project je zamišljen kao suradnja vodećih tvrtki informatičkog i tehničkog područja – koje će koordinirati The Linux Foundation – kao i korištenje postojećih projekata, u stvaranju platforme otvorenog koda koja bi pokretala bespilotne letjelice (dronove).

 

Izvor: https://www.dronecode.org/

 

Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=_5n7iG_XK-Q

 

 

Razvoj bespilotnih letjelica i robotike se drastično ubrzao posljednjih nekoliko godina zahvaljujući upravo neovisnoj zajednici i raznovrsnosti primjene. Prema procjenama tvrtke The Teal Group, specijalizirane za ispitivanje zračnog tržišta, u idućih deset godina će u istraživanje, razvoj i testiranje dronova biti uloženo više od 91 milijarde američkih dolara!

 

//www.youtube.com/watch?v=_yOCTgVqmeQ

 

 

Osnivači Dronecode projekta i najvažniji članovi su tvrtke 3D Robotics, Baidu, Box, DroneDeploy, Intel, jDrones, Laser Navigation, Qualcomm, SkyWard, Squadrone System, Walkera i Yuneec. Također će biti obuhvaćen i PX4 projekt Tehničkog Sveučilišta u Zürichu.

Na projektu aktivno radi više od 1200 sudionika, što rezultira ostvarenjem ideja poput Mission Plannera, MAVLinka i DroidPlannera. Uključit će se i APM/ArduPilot softver s pripadajući kodom, kojeg je razvila tvrtka 3D Robotics – trenutno vodeća u razvoju autopilot kontrolera, kao i kontrolera za autonomna vozila. Ideju otvorene platforme prihvaćaju brojne tvrtke koje predvode u tehnologiji bespilotnih letjelica i robotici kao što su Skycatch, DroneDeploy, HobbyKing, Horizon Ag, PrecisionHawk, Agribotix, Walkera i dr.

 

Izvor: https://www.dronecode.org/about/infographic

 

 

Dronecode Project ponudit će brzorastućoj zajednici neutralnu upravljačku strukturu i stabilan izvor materijalnih sredstava. Upravljački odbor će sačinjavati članovi najvažnijih projekata. Uključiti se mogu svi članovi i skupine koji smatraju da mogu pomoći u razvoju. Mogućnosti primjene su bezbrojne: istraživanje okoliša, očuvanje života u divljini, potraga i spašavanje…

 

Izvor: https://www.dronecode.org/about/infographic

 

 

Ovo nije prvi slučaj globalne suradnje tvrtki divova koordiniranih Linux fundacijom. Ranije smo pisali o udruživanju u Core Infrastructure Initiative projekt zbog poboljšanja sigurnosti OpenSSL protokola. Ovo je samo još jedan primjer snage i utjecaja otvorenog koda koji se prepoznaje u svim tehničkim područjima.
Trenutno stotine tisuća ljudi diljem svijeta sudjeluje u razvoju ove tehnologije i osigurava joj budućnost. Dronecode Project će pomoći tim tehnologijama i ubrzati njihovu primjenu na stabilnoj osnovi otvorenog koda. Kako je to zamišljeno, pogledajmo u promotivnom videu!

 

 

 

Izvori: linuxfundation.org, dronecode.org

Linux InstallFest u KSET-u!

15. October 2014 - 8:34

Sutra, 16. listopada 2014. s početkom u 11 sati Računarska sekcija KSET-a organizira Linux InstallFest u prostorijama KSET-a u Zagrebu, Unska 3.

LinuxInstallFest 2010. – Izvor: HULK.hr

Kao i dosad, dobrodošli su svi korisnici slobodnog softvera na neformalno druženje tijekom kojeg mogu ali i ne moraju instalirati neku od GNU/Linux distribucija, možda samo potražiti pomoć od iskusnijih korisnika u vezi svoje već instalirane distribucije ili samo provesti nekoliko sati u ugodnom druženju.

Više na web stranici KSET-a.

Pisi Linux – povratak otpisanog Pardusa

11. October 2014 - 8:36
Predstavit ću vam novu Linux distribuciju imena Pisi Linux. Ova je distribucija nasljednik Pardus Linuxa, pa bi bilo dobro reći nekoliko riječi i o Pardusu.

Razvoj Pardusa odvijao se u UEKAE (Turkish National Research Institute of Electronics and Cryptology) koji je dio TÜBİTAK-a (Scientific and Technological Research Council of Turkey). Ako niste shvatili iz ovih kratica, Pardus je bio turski proizvod.

Prvi Live CD bio je fork Gentooa, ali se kasnije Pardus pretvorio u nezavisnu distribuciju s vlastitim upraviteljem paketa imena PiSi (Packages Installed Successfully as Intended) i ostalim alatima. Pardus je redovito dobivao dobre recenzije, o čemu možda najbolje svjedoči jedna koja je verziju iz 2011. proglasila lošijom od verzije iz 2009. i zbog toga joj dodijelila ocjenu 9/10. Neko vrijeme Pardus je smatran jednom od pet najboljih KDE distribucija. Unatoč svim ovim uspjesima, 2012. godine prestaje razvoj Pardusa. Razlozi donošenja ove odluke nisu nikada u potpunosti razjašnjeni.

Grupa entuzijasta nije htjela da ovaj projekt ostane zaboravljen, pa je odlučeno da se napravi fork Pardusa. Ova distribucija dobila je ime Pardus-Anka (“anka” na turskom znači feniks). Nedugo nakon toga došlo je do problema zbog korištenja imena Pardus, pa je projekt opet preimenovan. Sada mu je ime Pisi Linux (“pisi” na turskom znači maca, mačkica).

Vrijeme je da se upoznamo s novom distribucijom.

Sve o ovoj distribuciji Linuxa možete naći na Pisi Linux World web stranici. Pisi dolazi u sljedećim izdanjima: KDE, XFCE, LXDE i minimal ISO. Naknadno je moguće iz repozitorija instalirati Enlightenment i MATE. Ne postoji Live DVD, pa nije moguće isprobati kompatibilnost Pisi Linuxa i vašeg hardvera. Neka vas to ne obeshrabri.

Ja sam preuzeo KDE verziju jer je to defaultno radno okruženje za ovu distribuciju.

Minimalni zahtjevi za instalaciju Pisi Linuxa su:

  • 64-bitni procesor
  • 2 GB RAM-a
  • 12 GB slobodnog prostora na disku (preporuča se 20 i više).

Nakon snimanja ISO slike na DVD instalacija može početi. Ovo je prilika da upoznamo i YALI (Yet Another Linux Installer).

 

Nakon jednostavne i uspješne instalacije, ponovnim pokretanjem računala pokreće se aplikacija Kaptan koja će nam omogućiti odabir tema, wallpapera i ostalog.

 

Kaptan nam je pomogao da svojim željama prilagodimo teme, izbornike i ostalo. U našem slučaju promijenjen je samo wallpaper. Ako to ne napravimo odmah nakon instalacije, uvijek postoji mogućnost pokretanja Kaptana iz izbornika. Pisi Linux će nam sam ponuditi instalaciju dostupnih nadogradnji kad se one pojave.

 

Ažuriranjem sustava instalirat ćemo kernel 3.16.1, KDE 4.14.0, Xorg 1.16.0.

 

Zaključak

Jednostavan i pregledan instalacijski program te intuitivan upravitelj paketima čine Pisi Linux ugodnim za rad. Trebalo bi duže raditi u njemu da bi se dala prava ocjena, ali dojma sam da je ova distribucija stabilna i lagana za korištenje. Može se preporučiti i korisnicima koji tek ulaze u svijet Linuxa.

Moramo ipak izdvojiti neke nedostatke. Nedostatak Live DVD-a umanjuje mogućnost popularizacije ove distribucije, pa bi razvojni tim trebao na tome poraditi. Kao drugi mogući nedostatak treba navesti da Pisi Linux raspolaže s nešto više od 6000 paketa, što nije mnogo. Ipak, sve što jednom prosječnom korisniku može zatrebati nalazi se na instalacijskom mediju ili u repozitoriju. Firefox, Gimp i VLC samo su neki od poznatih nam programa koji dolaze s Pisi Linuxom. Tu su i multimedijalni kodeci i Flash.

Može se postaviti pitanje zašto baš ova distribucija, a neka druga? Zato što nakon toliko forkova nekoliko velikih distribucija, Pisi Linux predstavlja dašak svježine i originalnosti. Iako razvojni tim tvrdi da su fork Pardusa (što je u neku ruku točno), ipak se radi o očuvanju koncepta. Pisi Linux dolazi s predinstaliranim programima koji čak i početniku u Linux svijetu omogućuju zadovoljstvo korištenja.

Ugodno me iznenadila lakoća rada u terminalu, što će početnicima sigurno biti korisno. Za one koji znaju i žele više, Pisi Linux omogućuje kreiranje paketa (package building). Prema riječima razvijatelja, u Pisiju je to puno jednostavnije i brže nego kod drugih distribucija. Postoje video tutorijali i grafički alati koji olakšavaju ovu radnju. Napredniji korisnici dobrodošli su priključiti se razvoju i održavanju Pisi Linuxa.

Postojanje ove distribucije dokaz je snage zajednice otvorenog koda, jer je trebalo prijeći težak put od odluke da se projekt održi do ovog prvog stabilnog izdanja. Neka ova maca dugo i zadovoljno prede na mnogim računalima. Sretno, Pisi Linux!

 

Autor: dupin

Radoslav Dejanović piše kako reformatirati strategiju državne uprave

9. October 2014 - 16:12
Već smo puno pisali o slobodnom softveru u tijelima državne uprave. Uglavnom dajemo primjere iz svijeta jer na žalost, kada se govori o implementaciji slobodnog softvera u Hrvatskoj, priča uvijek jako brzo zamre.

Ovaj put ipak pružamo jedan primjer iz Hrvatske. Poznati kolumnist i zaljubljenik u slobodni softver, Radoslav Dejanović se potrudio i u jednom dokumentu iznio detaljnu analizu o strategiji planiranja racionalne upotrebe informatičke tehnologije u tijelima državne uprave kako bi se postigla financijska i ekološka optimizacija.

Ako vam ova gornja rečenica ne znači previše, prevedeno na svakodnevni jezik, u ovom dokumentu možete čitati o tome kako bi tijela državne uprave (TDU) trebala postupiti u nabavci informatičke opreme i softvera, o prednostima otvorenog softvera nad vlasničkim rješenjima, te o racionalnoj implementaciji i korištenju slobodnog softvera. Obrađuju se tu i teme koje nisu direktno vezane uz slobodni softver. Više o tome u ostatku teksta.

 

Analiza i ocrt strategije regulatornog planiranja racionalne uporabe informatičke tehnologije s odlikom optimiziranja financijskog i ekološkog otiska

 

 

Dokument se sastoji od nekoliko dijelova.

U prvom poglavlju se govori kako racionalno odabrati hardver. Posebno su obrađene pojedine komponente poput procesora, RAM-a, hard diskova te je na kraju napravljen osvrt na “brand name” računala i tzv. složence.

Nakon rasprave o nabavci računala, Radoslav prelazi na raspravu o otvorenim standardima i o nužnosti njihovog korištenja. Također se osvrće i na tzv. “vendor lock-in” i objašnjava zašto je vezivanje za vlasničke tehnologije dugoročno pogubno za našu državnu upravu. Posebno se navodi za Hrvatsku već tradicionalna vezanost uz Microsoftove proizvode.

U trećem dijelu govori o tome kako bi tijela državne uprave trebala koristiti domaće informatičare i poticati rast domaće informatičke tehnologije. Na žalost, primjeri najčešće pokazuju da ovu granu hrvatske industrije država najčešće zanemaruje.

Nakon kratke rasprave o propuštenoj prilici kreiranja jedinstvene digitalne osobne iskaznice i prednostima koje bi takva iskaznica pružala građanima, prelazimo na jako zanimljivo razlaganje o slobodnom softveru u javnoj upravi i školstvu.

Tu bih posebno citirao dio ovog Radoslavovog dokumenta:

”Korištenjem slobodnog softvera u javnoj upravi i školstvu moguće je ostvariti značajne uštede jer je riječ o funkcionalnom, stabilnom i zrelom okruženju koje nije opterećeno povremenim ili redovitim plaćanjem licencnih prava korištenja. Za veliku većinu standardnih poslova TDU moguće je pronaći adekvatnu zamjenu u slobodnom softveru na svim razinama: razlika je samo u mogućnosti integracije u postojeći sustav.”

Prva velika cjelina ovog dokumenta završava pričom o interoperabilnosti, GPL-u, dostupnosti API sučelja, privatnom oblaku koji bi trebao biti osnovica državne informatičke infrastrukture te na trenutno lošem stanju u znanosti i edukaciji u našoj državi.

Druga velika cjelina govori o tome kako racionalno iskoristiti postojeće tehnologije. I tu se velika pažnja posvećuje GNU/GPL rješenjima, a govori se i o nužnosti revizije državnih ugovornih obveza te o nužnosti lagane dostupnosti podataka građanima bez administrativnih prepreka.

Dokument završava raspravom o potrebi prenamjene i doniranja još uvijek iskoristive odbačene informatičke opreme te važnosti neutralnosti interneta.

Kao što i sami možete procijeniti, radi se o zaista detaljno napisanom i opsežnom dokumentu. Uz ovakav uradak zaista nije teško uvjeriti i one skeptične da se situacija u tijelima državne uprave naše zemlje nužno mora promijeniti. Vrijeme je da se počnu prihvaćati otvoreni standardi, slobodni softver i rješenja koja rade na svim platformama. Ne radi se tu o dobroj volji naših vladajućih, već o nužnosti kretanja u smjeru kojim se kreće ostatak razvijenog svijeta. Inzistiranje na trenutnom stanju bi nas vrlo brzo moglo dovesti u situaciju da budemo prisiljeni na brzinu i uz velike troškove hvatati korak s ostatkom svijeta.

Upravo ovakav dokument bi trebao postati strateški vodič našoj državnoj upravi koja je do sada posao nabavke i održavanja informatičke opreme i softvera obavljala stihijski, uz često jako upitne poteze koji su doveli do toga da smo postali ovisni o vlasničkim rješenjima koja su često preskupa, a ne nude gotovo nikakve prednosti u odnosu na njihove slobodne alternative.

Nadamo se da u našoj državnoj upravi još postoje pojedinci koji nisu cijepljeni od razmišljanja i koji će znati iskoristiti ovaj dokument u borbi za kvalitetniji život građana koji su ih odabrali.

Savjetujemo vam da svakako odvojite malo vremena i pročitate ovih pedesetak stranica. Originalan dokument možete pročitati i preuzeti na ovoj poveznici.

Lubuntu 14.04 vs Win XP u jednom slabašnom Virtualboxu

30. September 2014 - 7:00
Bura se stišala, ništa se nije dogodilo, i svijet se i dalje vrti slijeva nadesno, a ne gore-dolje. Podrška za Windows XP je odavno istekla, a da nitko nije okom trepnuo. Ljudi i dalje na svojim starim kućnim računalima vrte starog XP-ejca, strpljivo čekaju dok on svoje izronda na disku, opsluži tih par virusa koji su se uselili u podstanarstvo i progura sve te elektrone kroz prst debeo sloj prašine koji se nakupio u unutrašnjosti nikada otvorenog računala.

A u tvrtkama diljem Lijepe Naše 90% računala i dalje sretno vrti nepodržane Windowse XP.

I nitko se nije požalio na probleme.

Realno, nekako smo svi mi očekivali ovakvo nešto. Iako su nas pokušali uvjeriti u suprotno, nismo se zavaravali da će odjednom na tim računalima nekim čudom niknuti neki Linux. Inercija je moćna sila i ne treba ju podcjenjivati.

No što kad bi se to čudo dogodilo? Pretpostavimo da bi sada neki prosječan korisnik računala odjednom postao svjestan da operativni sustav njegovog računala više nije podržan od strane tvrtke koja ga je napravila i da postoji određen rizik korištenja takvog stroja. Pretpostavimo onda i da se takva iznenadno prosvijetljena osoba odluči informirati, shvati da nema novca za novo računalo, i na internetu pronađe da postoje neki “Linuxi” (sic) i da su besplatni, a njegovom starom kompu bi mogli produljiti život u ovim vremenima krize i besparice. Još jedna luđa stvar se tu mora dogoditi, pa takva osoba mora razviti savjest i prestati koristiti isto tako “besplatan” piratski softver. Tek kad su svi gorenavedeni uvjeti zadovoljeni, možemo očekivati da će na jednom prašnjavom računalu postariji XP makar nakratko biti zamijenjen nekom od distribucija Linuxa.

Odlučio sam isprobati simulaciju takvog slijeda događaja. Za to sam na svom računalu u Virtualboxu priredio jednu instalaciju legendarnog XP-a, dao mu 512 MB RAM-a te jednu jezgru od 1 GHz-a. Istim takvim uvjetima sam izložio i prvog kandidata za zamjenu – Lubuntu 14.04. Naravno, nije im bilo lako jer se radi o zaista minimalnim specifikacijama, i u stvarnom životu takvo računalo je već odavno trebalo biti na smeću. No, na muci se poznaju junaci.

‘Ajmo vidjeti kako se u takvim uvjetima ponašaju Windows XP i Lubuntu.

 

Lubuntu 14.04

Zašto Lubuntu 14.04? LXDE sučelje će odgovarati i starijim strojevima koje je vrijeme već odavno pregazilo. 14.04 ima podršku od pet godina, što je ogroman plus. Distribucija je zasnovana na Ubuntuu, najkorištenijoj distribuciji Linuxa, što uključuje bogat odabir programa u službenim repozitorijima te hrpu lako dostupnih .deb paketa za instalaciju. I naravno, gomilu dostupnog materijala po raznim forumima i portalima diljem interneta, što znači jednostavno rješavanje većine problema na koje bi korisnik mogao naići.

Live

Naravno, budući da se radi o Virtualboxu, Live verzija radi kako treba. Nema iznenađenja. Hardver je ispravno prepoznat. Očekivano, sve je sporo za poludjeti. No dobro, Live ionako služi za brzinsko isprobavanje kompatibilnosti hardvera i odabrane distre.

 

Lubuntu 14.04 Live

 

Win XP ne poznaje ovakav način rada, tako da ga ovdje izostavljamo iz usporedbe.

 

Instalacija

Instalacija Lubuntua je jednostavna i ne bi trebala predstavljati problem. Ponuđeni koraci su logični i svatko tko je prije instalirao neku distribuciju Linuxa bi se ovdje trebao snaći bez problema. Sučelje installera je ugodno i moderno.

 

 

Jedini problem na koji sam naišao jest da je treći korak instalacije trajao neobično dugo. Nakon nekoliko minuta je instalacija ipak nastavila.

Instalacija je trajala oko pola sata. Jako dugo, ali ako uzmete u obzir slabašne karakteristike mog virtualnog računala, to je bilo i za očekivati.

Kod XP-a se ovdje vidi koliko je vremena proteklo od njegovog službenog predstavljanja. Instalacija pripada nekom davnom vremenu kada ste morali znati mnogo više o računalima da biste prošli kroz sve korake i uspješno postavili operativni sustav na svoje računalo. Koraci su znatno neintuitivniji, a izgled installera debelo zaostaje za modernim Lubuntuovim. Ipak, ako pažljivo čitate sve što na ekranu piše, instalaciju biste i tu trebali uspješno privesti kraju. Doduše, nešto sporije (četrdeset i pet minuta), i uz nešto više izgubljenih živaca.

 

Korištenje

Nakon instalacije pregledavam što se na računalu nalazi. Uzmemo li u obzir da bi ovo računalo makar još koju godinu trebalo poslužiti za ozbiljniji rad, očekuje se da na njemu bude i solidna kolekcija programa.

Lubuntu nema sve što vam treba nakon instalacije i traži da se njegov korisnik malčice potrudi. Naime, LibreOffice i Gimp koji su nužni za rad s dokumentima i uređivanje slika ne dolaze predinstalirani, pa je potrebno potrošiti par minuta na njihovo instaliranje iz Software Centra.

Instalacija programa na Lubuntuu je krajnje jednostavna. Prijateljski Software Centar će brzo savladati i najneukiji korisnici. Za naprednije je tu i genijalni Synaptic te apt-get i aptitude. No ako ne želite, njih nikada ne morate ni vidjeti. Sve što vam treba će obaviti i ultrajednostavni Software Centar.

 

Što se tiče ostalih programa, na Lubuntuu dobivate manje-više sve što će vam trebati u radu s vašim starim računalom. Ako tijekom instalacije označite da želite i vlasnički softver, dobit ćete sve potrebne multimedijske kodeke, paket Microsoftovih fontova, te Javu i Flash.

 

Dakle, nakon instalacije LibreOfficea i Gimpa ste u potpunosti spremni za rad na vašem računalu. Uz dobru vezu na internet, potrošili ste petnaestak minuta da sve dovedete u red.

XP ovdje donekle zaostaje. Od osnovnih programa ponuđeni su preglednik interneta, preglednik slika i osnovni preglednici multimedijskih datoteka (samo s osnovnim kodecima), uz tek rudimentarne uredske alate. Međutim, diljem interneta vam se nudi tisuće programa, i ako znate gdje i što tražiti, ovaj nedostatak je jednostavno ispraviti. Ali oprez! Ako ne znate i ako niste pažljivi, lako se može dogoditi da uz željeni program pokupite i nešto zloćudnog softvera kojeg ćete se teškom mukom riješiti.

Kod Lubuntua treba biti oprezan samo kod instaliranja .deb paketa s neprovjerenih stranica ili pri instalaciji iz neprovjerenih repozitorija, no mogućnost skupljanja zloćudnog softvera je i ovdje zanemariva. Instaliranje iz službenih repozitorija je sigurno.

 

Komercijalni programi poput Photoshopa i MS-ovog Officea su dostupni samo za XP, i ako ste u radu prisiljeni koristiti neki od ovih programa, Lubuntu vam neće biti prvi izbor. Još jedan potencijalan problem predstavljaju programi malih tvrtki koji su dizajnirani da rade samo na Windowsima. Ako trebate njih, a Wine vam tu ne pomaže, osuđeni ste na XP.

Igre su posebna kategorija. Iako je i na Linuxu moguće pronaći kvalitetne igre, njihov broj je zanemarivo malen ako ga usporedite s Windowsima. Linux još uvijek nije dobar izbor za gamere. Ako se želite igrati, Windowsi su tu u velikoj prednosti.

Osobno, preferiram jednostavnost i sigurnost instalacije programa na Lubuntuu, ali uvažavam i mišljenje da XP ima mnogo veću bazu programa. Jesu li svi ti programi stvarno potrebni i je li to vrijedno sigurnosnog rizika koji dolazi uz neopreznu instalaciju, ostavljam korisnicima na procjenu. Činjenica ostaje da gotovo svaka moderna distribucija Linuxa pruža sve što je potrebno prosječnom korisniku računala.

Zbog toga dajem prednost i instalaciji potrebnih programa putem Software Centra. Za mene je to daleko elegantnije rješenje od traženja programa po internetu i njihove zasebne instalacije. Ti programi se onda i ažuriraju istodobno sa sustavom, što mnogo manje živcira nego redovno iskakanje balončića s obavijestima o dostupnoj nadogradnji nekog programa.

 

Izgled

Ovdje se moram osvrnuti i na sam izgled Lubuntua. Prelaznici s “plastičnog” sučelja XP-a će imati određena očekivanja, i tu će reakcije najvjerojatnije biti podijeljene. Iako se u izgled standardnog Lubuntuovog sučelja upliće pokoja modernija crta, velika je vjerojatnost da će prelaznici doživjeti povratak u prošlost i deja vu Windowsa 95 i 98. Iako ću zbog ovog biti kritiziran, smatram da je XP i dalje u prednosti što se tiče izgleda. Iako je svjetlo dana ugledao prije jako puno godina, još uvijek mi izgleda bolje od Lubuntua. Većina će na ovo reći da Lubuntu namjerno cilja na minimalizam i eleganciju, no mislim da će prosječni korisnik Windowsa zaključiti da Lubuntu cilja na imitaciju Windowsa 95.

Spartanski izgled Lubuntua neće baš oduševiti nove korisnike

 

Prošlo je dosta vremena, ali XP još uvijek izgleda pristojno

 

Mislim da bi jedan pokretač programa poput Whiskers izbornika na Xfceu značajno popravio ovaj Win 95 dojam. Nažalost, Whiskers ne radi na LXDE-u.

No uz malo truda, LXDE se može jako lijepo urediti, pa nećete biti osuđeni na retro izgled. Možete imati jako lijep i moderan sustav. Na internetu je dostupno doslovno tisuće tema i dodatnih načina uljepšavanja.

 

Performanse

Namjerno sam u Virtualboxu složio ultraslabu konfiguraciju s 512 Mb RAM-a, te jednom jezgrom od 1 GHz. Očekivano su performanse bile jako slabe, ali se upravo na takvim konfiguracijama najlakše uoče razlike između ova dva sustava. Naravno, najvjerojatnije je vaše staro računalo bolje od ovog mog virtualnog, pa očekujte i bolje iskustvo korištenja.

Što se tiče zauzimanja resursa, Lubuntu je nešto “šparniji” od XP-a. Ipak, nisam imao zvjezdane performanse. Jedan otvoren prozor, dva taba u Firefoxu, i to je to. Sve više od toga je jako opterećivalo moj slabašni virtualni stroj. Usko grlo ovdje je bio procesor koji se začas popeo na 100%. Memorija se uspješno borila sa zahtjevima, pa nije bilo prelaska na Swap.

Još uvijek je moguć pregled YouTube videa u relativno pristojnoj rezoluciji od 480p. 720p je ipak previše zahtjevan za ovo računalo. Muzika i filmovi se vrte bez problema, ali zaboravite HD rezolucije!

Isto vrijedi za pisanje dokumenata. Writer, Impress i Calc se neće previše buniti što imate tako slabo računalo.

 

Windows je sve ovo obavljao za petnaestak pa i više postotaka sporije. Za osnovni rad s dokumentima, multimediju i lagano surfanje internetom može proći. Na zahtjevnije stvari zaboravite. Uzmite u obzir da se radi o friško instaliranim Windowsima bez dodatnih programa, stoga očekujte drastičan pad resursa nakon instalacije antivirusnih programa, te klasični pad performansi koji dolazi nakon dužeg korištenja i neodržavanja ovog OS-a. No, ako imate dovoljno jako računalo, XP može biti poprilično upotrebljiv. Posebno ako ga znate održavati.

 

Sigurnost

U cijeloj ovoj priči se stalno provlači taj sigurnosni aspekt. Linux gotovo da ne poznaje zloćudni softver. Šačica zloćudnog koda koja je napisana za Linux uglavnom spada u eksperimente i šansa da na Linuxu pokupite zloćudan softver je gotovo ravna nuli. S druge strane, sakupljanje zloćudnog softvera se kod Windowsa skoro pa podrazumijeva. Čak i instalacija programa sa stranica proizvođača nosi rizik od instalacije makar nekakvog špijunskog softvera, a brojni sigurnosni propusti čak i jednostavno surfanje internetom pretvaraju u rizičan pothvat. Ne mislim ovdje na zloćudni softver koji će uništiti vaše računalo. Vrijeme takvog softvera je odavno prošlo. Međutim, softver koji će zauzimati resurse vašeg računala, softver koji će prikupljati vaše osobne podatke i navike korištenja računala, softver koji će vam pokušati ukrasti novac s vaše kreditne kartice ili bankovnog računa možete zaraditi uz tek malo nepažnje ili neiskustva. Linux je ovdje u debeloj prednosti, i ako vam je sigurnost važna, Linux je najbolji odabir.

Nikakvi antivirusni ili antišpijunski programi vam ne mogu zamijeniti dobru i sigurnu arhitekturu Linuxa i ostalih unixoidnih sustava.

 

Prepoznavanje hardvera

Ovdje je situacija šarena. Moderne distribucije Linuxa podržavaju ogromnu količinu hardvera, pa postoji velika vjerojatnost da će na vašem računalu sve raditi odmah nakon instalacije. Ako nešto ne bude radilo, vjerojatno se može osposobiti da proradi. Ostaje, doduše, uvijek onaj jedan mali postotak uređaja koji nikad neće raditi na Linuxu, ali u posljednje vrijeme je to više iznimka nego pravilo.

Windowsi su tu u naizgled boljem položaju. Sav hardver na vašem računalu ima upravljačke programe (drivere) za Windowse pa se može pretpostaviti i da taj hardver mora raditi na vašem računalu. Prednost tu svakako imaju egzotičniji uređaji koji na Linuxu možda ne rade. Složeniji uređaji poput grafičkih kartica često imaju i bolje drivere za Windowse nego za Linux, a katkad nude i više opcija za upravljanje uređajem.

No što ako je CD koji je došao s tim hardverom izgreban ili izgubljen? A na službenim stranicama proizvođača drivere više ne možete skinuti. Ili vam zbog tko zna kojeg razloga instalacija službenih drivera ne uspijeva na vašem računalu? Posebna priča su moderni uređaji koji više ne podržavaju starije sustave poput XP-a. Postoji velika šansa da će vam taj hardver raditi na Linuxu.

Dakle, sve ovisi o sreći. Ako imate drivere za XP, vaš uređaj će raditi s njima. Ako nemate, teško da ćete uređaj pokrenuti na XP-u. Na Linuxu je moguće da su driveri već u kernelu. Ako nisu, najčešće se da nešto “iskemijati” da uređaj proradi. Ipak, neki egzotičniji uređaji neće proraditi nikad, a neki neće imati napredne opcije koje su prisutne na Windowsima.

 

Zaključak

Moram priznati da smo ovdje tek zagrebali površinu. Natuknuli smo vam samo osnove i sasvim sigurno nismo istaknuli sve prednosti i mane ovih operativnih sustava. Ipak se nadam da smo dali dovoljno informacija svima koji planiraju svoje vremešno računalo osvježiti nekom laganom distrom. Oba sustava imaju svoje dobre i loše strane, pa je konačna odluka o korištenju jednog ili drugog na vama.

Lubuntu daje nešto više života mom virtualnom vremešnom stroju. Ako računalo koristite za obavljanje posla i važna vam je produktivnost, na kraju radnog vremena ćete cijeniti tih petnaestak posto. Naravno, cijenit ćete i veću sigurnost ažuriranog sustava i stabilnost Linuxa.

Isto tako, ako računalo koristite u privatne svrhe, a  na njemu imate vremešnu instalaciju XP-a koja je već debelo usporila, instalacijom Lubuntua ćete biti jako zadovoljni. Računalo će ponovno prodisati i postati živahno kakvo je bilo i prvih dana. Naravno, slično možete postići i reinstalacijom XP-a, ali nemamo svi pri ruci stari CD s XP-om, a piratske verzije imaju svoje negativne strane.

S druge strane, možda će vam smetati spartanski izgled ovog sučelja. Iako postoje brojni načini da se LXDE osuvremeni i poljepša, pitanje je koliko ćete imati vremena time se zabavljati i koliko će vaše računalo moći probaviti takve zahvate.

Drugi problem na koji biste mogli naići je pitanje kompatibilnosti uredskog paketa programa. Ako je vaše računalo na poslu i ako sa svojim suradnicima dijelite dokumente snimljene u MS-ovim formatima, očekujte probleme. LibreOffice će dobro raditi s jednostavnim dokumentima spremljenim u MS-ovim formatima, ali zahtjevniji dokumenti neće izgledati identično i vaši suradnici će to primijetiti. Također, programi koje koristite na poslu možda neće raditi na Linuxu preko Winea, a alternativnog programa za Linux nemate. Tada vam je jedino rješenje povratak na Windowse.

Dakle, ako se na vašem računalu vrti XP kojim ste zadovoljni i niste zabrinuti zbog prestanka podrške, odnosno znate servisirati takvo računalo, Lubuntu instalirajte ako vas zanima Linux i želite isprobati kako je to koristiti neku od distribucija Linuxa. Ako vas Linux ne zanima, ostavite taj XP i nastavite kao i dosad.

Međutim, ako je vaše računalo usporilo, a još uvijek vam treba, te ako imate razloga biti zabrinuti zbog prestanka podrške, razmislite o instalaciji neke od distribucija Linuxa prilagođenih takvim vremešnim računalima.

Lubuntu je jedna takva distribucija i najčešće se spominje kao dobra zamjena za Windows XP. Na našim stranicama možete pronaći još hrpu sličnih, pa odaberite onu koja vam najviše odgovara. Stara “krama” možda ponovno oživi, a vama uštedi resurse za neke važnije stvari.

Objavljen Gnome 3.14

28. September 2014 - 12:34
Novi GNOME 3.14 donosi pregršt promjena koje će vas zadiviti.

 

The GNOME Project je prije nekoliko dana ponosno predstavio novi GNOME 3.14. Svježe izdanje rezultat je šestomjesečnog rada 871 aktivnog člana te uključuje 28 859 izmjena. Prema službenoj objavi, naglasak se stavlja na implementaciju brojnih poboljšanja i novosti koje su predložili upravo članovi zajednice i brojni fanovi. Brojčana oznaka se poklapa sa zanimljivim problemom koji matematičare i ostale znanstvenike zaokuplja već stoljećima.

 

GNOME 3.14 – Activities

 

GNOME 3.14 – Aplikacije

 

Najvažnije promjene koje donosi novi GNOME 3.14 su:

  • redizajnirana zadana tema i cjelokupni izgled;
  • nove animacije radi poboljšanja korisničkog dojma i ugodnijeg rada. Odnose se na izbornik Activities i rad s prozorima (otvaranje, zatvaranje, minimiziranje);
  • redizajnirani prikaz vremenske prognoze s poboljšanom geolokacijom za još precizniji prikaz. Koristi se Mozilla Location Service za 3G i WiFi mreže. GNOME Maps od sada omogućava detaljno planiranje rute koristeći Graphhopper.

 

GNOME 3.14 – Weather i Maps

 

 

  • Photos – online korisnički račun za pohranu i dijeljenje slika. Omogućen je jednostavniji pregled Google fotografija pohranjenih korištenjem Picase, Google+ ili s Androida. Podržano je i povezivanje s kućnim serverima putem DLNA protokola.

 

GNOME 3.14 – Photos

 

 

 

  • Bolja podrška za multitouch – posebno važno za ekrane osjetljive na dodir (ali zasad nema podrške za touchpad). Koristi se za upravljanje sustavom i za neke posebne aplikacije. Gestama se služimo za pokretanje izbornika Activities, za pregled aplikacija te prelazak na drugu aktivnu aplikaciju ili radnu površinu. Najvažnije aplikacije koje trenutačno koriste ovu opciju su Evince (zumiranje i listanje dokumenata), te Eye of GNOME (zumiranje, rotiranje i zaokretanje). Šira primjena se očekuje u narednim izdanjima. Detaljnije upute potražite ovdje.
  • Evince je također redizajniran i poboljšan.

 

GNOME 3.14 – Evince

 

 

  • GNOME Boxes – aplikacija za virtualne i udaljene sustave. Uključuje i snapshot, tj. spremanje postavki i trenutnog stanja virtualnih sustava za njihovo kasnije pokretanje. Ostale opcije su automatsko preuzimanje i instalacija .iso slike, pokretanje u više odvojenih prozora, ekspresna instalacija za Debian, kao i brojna poboljšanja sučelja i prikaza.

 

GNOME 3.14 -Boxes

 

 

  • Redizajnirani Software Center – poboljšana početna stranica, dodana mogućnost instalacije i uklanjanja dodataka za pojedine aplikacije, poboljšani screenshoti i opisi…

 

GNOME 3.14 – Software Center

 

 

  • Poboljšan i pojednostavljen pregled dokumentacije.

 

GNOME 3.14 – Help

 

 

  • Poboljšana pretraga uz pomoć dodataka za kalkulator i sat. Od sada je moguće pretraživati vrijeme vezano uz pojedini grad, kao i izvoditi jednostavnije matematičke operacije izravno u polju za pretraživanje.

 

GNOME 3.14 – Search Clock

 

GNOME 3.14 – Search Calculator

 

  • Poboljšana podrška za više monitora – GNOME automatski pamti korisničke postavke za različite monitore, te ih vraća pri njihovom ponovnom uključenju, što je posebno važno za prijenosna računala.
  • Poboljšan Gedit – uveden je pregled nedavno korištenih dokumenata, nova alatna traka u zaglavlju i dr.

 

GNOME 3.14 – Files i Gedit

 

 

  • GTK+ Inspector – alat za pregled i uređivanje grafičkih elemenata i dodataka aktivnih GTK+ aplikacija.

 

GNOME 3.14 – GTK+ Inspector

 

 

Ostale promjene:

  • poboljšana podrška za Wi-Fi hotspotove i dijeljenje mreže – pregledniji prikaz, jednostavnije povezivanje, kao i sigurnija pohrana postavni i lozinki;
  • Contacts su doživjeli redizajn i omogućuju lakši unos;
  • Music omogućava pouzdaniju pretragu offline i online glazbe (Magnatude i Jamendo), te stvaranje vlastitih glazbenih lista;
  • poboljšana internalizacija;
  • CSS podrška i upravljanje ikonama i SVG dodacima;
  • Bolja podrška za Wayland.

 

Detaljan popis promjena možete pogledati ovdje.

Najvažnije promjene možemo vidjeti u službenoj video najavi:

 

//www.youtube.com/watch?v=7p8Prlu3owc

 

 

Iako će se vrlo brzo naći u repozitorijima svih najvažnijih distribucija, novi GNOME 3.14 možete preuzeti i kao ISO sliku (baziranu na Fedori) te ga isprobati live ili u virtualci.

 

 

Izvor: gnome.org/news

Pokrenite Android aplikacije na Linuxu

25. September 2014 - 16:04
Od sada je moguće pokretati Android aplikacije unutar Chrome web preglednika na svim platformama.

 

Potaknut eksplozivnim razvojem Androida te njegovim širenjem na brojne mobilne platforme, Google je pojačao suradnju s vlastitim starijim ali znatno manje prihvaćenim projektom – ChromeOS-om. Koristeći popularnost Androida i brojnost aplikacija, ChromeOS je prihvatio neke od njih nastojeći oživjeti vlastiti posustali razvoj. Korisnici su svakako na dobitku jer im se od sada pruža prilika da na vlastitoj platformi (Chromebook i Chromebox) koriste Androidove aplikacije, čime se može poboljšati praktičnost, produktivnost i jednostavnost korištenja. Bilo je samo pitanje vremena kada će se i Linux korisnicima pružiti ova prilika.

Najveći problem predstavlja specifična priroda samog Androida: radi se o operativnom sustavu prilagođenom isključivo mobilnim uređajima, zbog čega se smatra gotovo neprimjenjivim za korištenje u klasičnom desktop okruženju. Stolna računala, naime, nemaju podršku za SIM kartice, GPS, 2G i 3G mreže, ekrane osjetljive na dodir, kamere i sl., što su zapravo nužni preduvjeti rada na Androidu. Unatoč tomu što su .apk aplikacije pisane u Javi, upravo zbog specifičnog okruženja i zavisnosti ne mogu se pokretati na različitim platformama.

Svim navedenim nevoljama vješto je doskočio autor Vlad Filippov koristeći upravo Googleov “App Runtime for Chrome” projekt (ARC), koji ChromeOS-u omogućava pokretanje nativnih aplikacija unutar vlastitog web preglednika. Novonastali projekt ARChon (chromeos-apk skripta i ARChon Runtime hack) omogućava pokretanje Android aplikacije unutar Chrome preglednika na ChromeOS-u, Linuxu, OSX-u i Windowsu. Njegova najveća prednost nije samo primjenjivost na različitim platformama, već i to što podržava pokretanje i korištenje više aplikacija istovremeno.

Kao preduvjet je za početak nužno instalirati i koristiti Google Chrome, budući da se da aplikacije pokreću unutar njega. Preporuča se verzija 37 ili novija, čak i dovoljno stabilna razvojna izdanja (beta ili developer).

 

Upute za instalaciju:

1. Preuzeti ARChon arhivu te ju otpakirati u /home folder.

2. Instalirati Node Packaged Modules (npm):

sudo add-apt-repository ppa:chris-lea/node.js

sudo apt-get update

sudo apt-get install nodejs npm nodejs-legacy

3. Za Ubuntu-x64 sustave važan je i library:

sudo apt-get install lib32stdc++6

4. Instalacija skripte:

sudo npm install -g chromeos-apk

5. Iz pouzdanog izvora potrebno je preuzeti .apk datoteku te ju konvertirati za korištenje u Chromeu:

chromeos-apk [lokacija .apk datoteke] – archon

6. Pokrenemo Chrome, u “Extensions” omogućimo opciju “Developer mode”, te kliknemo “Load unpacked extension” kako bismo učitali aplikaciju iz /home foldera. Pokrećemo je klikom na “Launch”.

 

Kratku demonstraciju pogledajte u videu samog autora:

 

//www.youtube.com/watch?v=O-yFLqp_sXs

 

 

Na službenim stranicama projekta autor je postavio detaljne upute, kao i popis testiranih aplikacija. Podržane Android aplikacije također možete preuzeti iz službene Google Chrome web trgovine. Ako ne pronalazite svoje omiljene aplikacije, a želite da budu podržane, Google vas poziva da popunite  službeni zahtjev.

 

Flipboard
Izvor: https://camo.githubusercontent.com/032eb8d576955a12f98ebd1bd52a32938497e3db/687474703a2f2f763134642e636f6d2f672f6d756c7469706c652e706e67

 

Soundcloud
Izvor: https://camo.githubusercontent.com/792de42fe9f9c28f233a91319b7268907508ecf2/687474703a2f2f763134642e636f6d2f672f6368726f6d6561706b732f332e706e67

 

 

Ako se pak želite okušati u razvoju aplikacija ili jednostavno želite isprobati Android na vlastitom računalu, preporučamo neke od emulatora za Linux kao što su Genymotion, Andro VM, Andy OS, Android SDK, Jar of Beans i drugi. Međutim, tražite li pravo Android iskustvo, radije isprobajte Android-x86. Radi se o neslužbenom portu za Intel i AMD x86 arhitekturu koji pogoni Linux kernel. Još je u razvojnoj fazi i postupno dobiva podršku za hardver svojstven stolnim računalima.

Unatoč maloj vjerojatnosti da zaživi kao punokrvna desktop platforma, Android plijeni pažnju brzim razvojem i velikim brojem aplikacija. Ovo je način da barem najpopularnije od njih koristimo i na Linuxu.

 

 

Izvori: GitHub, themukt.com, omgubuntu.co.uk

KDE Connect: Povežite Android s KDE-om

25. September 2014 - 14:02
Jednostavno rješenje za povezivanje Androida s Linuxom unutar KDE okruženja.

 

Radno okruženje KDE poznato je po izraženoj estetici, visokoj razini funkcionalnosti i podesivosti, kao i brojnim dodacima koji korištenje čine još zabavnijim i ugodnijim. Jedan od njih je i KDE Connect – projekt nastao na Google Summer od Code 2013 (autor: Daniel Vaka) kao pokušaj povezivanja Android platforme s KDE korisničkim okruženjem.

Na našem smo forumu rješavali brojne nedoumice s povezivanjem Linuxa i Androida, divili se nevjerojatnim situacijama koje su nam donosili Media Transfer Protocol (MTP) paketi, te se pitali je li moguće osmisliti jednostavan i pouzdan sustav povezivanja i razmjene podataka između tvrdoglavih i naizgled nespojivih platformi. KDE Connect dokazuje da je to itekako moguće!

Riječ je o projektu osmišljenom za povezivanje i komunikaciju različitih uređaja s Linux KDE okruženjem. Primjerice, korištenjem KDE Connecta možete primati obavijesti sa svog pametnog telefona na računalu, prenositi podatke ili čak koristiti pametni telefon za daljinsku kontrolu računala. Sve uz korištenje najsigurnijih komunikacijskih protokola (RSA enkripcija)!

Trenutačno dostupne opcije uključuju:

  • prikaz statusa baterije uređaja na KDE desktopu;
  • dijeljenje datoteka, URL adresa i clipboarda (copy/paste opcija između računala i telefona);
  • prikaz i sinkronizaciju obavijesti s pametnog telefona;
  • oponašanje touchpada – koristite zaslon telefona kao touchpad;
  • korištenje pametnog telefona kao multimedijalnog daljinskog upravljača za Linux sustav;
  • razmjenu jednostavnih poruka između KDE-a i uređaja;
  • prikaz poziva i SMS poruka unutar KDE-a;
  • povezivanje putem bežične mreže.

 

Sustav sadrži dvije komponente: KDE desktop (kde-connect) i mobilni uređaj (Android ili Blackberry). Ključno je da obje sastavnice budu uparene unutar iste lokalne bežične mreže.

Upute za instalaciju na Kubuntu 13.10 i mlađe verzije (uključuje i ostale Ubuntu derivate s KDE-om):

sudo apt-get install kdeconnect-kde qt5-default qdbus-qt5

 

Upute za Kubuntu 13.0 i starije, te za Debian KDE:

sudo apt-get install build-essential cmake kdebase-workspace-dev libqjson-dev git libqca2-dev

git clone git://anongit.kde.org/kdeconnect-kde

cd kdeconnect-kde

cmake -DCMAKE_INSTALL_PREFIX=/usr ./

make

sudo make install

 

Upute za Fedoru KDE:

sudo yum groupinstall “Development Tools”

sudo yum install gcc-c++ kdelibs-devel cmake qjson-devel qca2-devel git

git clone git://anongit.kde.org/kdeconnect-kde

cd kdeconnect-kde

cmake -DCMAKE_INSTALL_PREFIX=/usr ./

make

sudo make install

 

Korisnici ostalih distribucija program mogu instalirati iz izvornog koda. Obavezno je otvoriti portove u firewallu. Port range 1714-1764 vrijedi za TCP i UDP protokole.

Nakon instalacije potrebno je pokrenuti i konfiguraciju:

qdbus org.kde.kded /kded loadModule kdeconnect

kbuildsycoca4 -noincremental

 

… nakon čega bi se trebala pojaviti ikona unutar “System Settings”.

 

KDE Connect – System Settings
Izvor: http://xmodulo.com/integrate-android-kde-linux-desktop.html

 

 

Na Android uređaj je potrebno preuzeti i instalirati aplikaciju iz Google Play ili F-Droid trgovine (preporučena verzija Androida je 4.1 ili novija). Uređaj je potrebno povezati s računalom unutar iste bežične mreže, pokrenuti aplikaciju i uparivanje s računalom.

 

KDE Connect – pokretanje aplikacije
Izvor: http://xmodulo.com/integrate-android-kde-linux-desktop.html

 

KDE Connect – uparivanje uređaja
Izvor: http://xmodulo.com/integrate-android-kde-linux-desktop.html

 

 

Obavijest o uspješnom uparivanju će se prikazati na oba uređaja. Od sada je moguće i podešavati postavke sinkronizacije u “System Settings”.

 

KDE Connect – podešavanje
Izvor: http://xmodulo.com/integrate-android-kde-linux-desktop.html

 

Isključivanje KDE Connecta se vrši naredbama:

qdbus org.kde.kded /kded unloadModule kdeconnect

kbuildsycoca4 -noincremental

 

Dodatne upute i informacije možete pronaći ovdje.

Zasad je razvijen KDE Connect klijent za KDE okruženje, Android i Blackberry (F-Droid trgovina) uređaje, dok je u pripremi i rješenje za iPhone.

Prikaz podešavanja i način rada možemo pogledati u kratkim video demonstracijama samog autora:

 

//www.youtube.com/watch?v=L5KF6gBI8-o

//www.youtube.com/watch?v=KkCFngNmsh0

 

 

Izvori: albertvaka.blogspot.com, community.kde.org, xmodulo.com

Objavljena Opera 25 Beta

19. September 2014 - 10:33
Vjerni fanovi davno su se pomirili s prestankom razvoja Opere za Linux, no ona nas je nedavno ugodno iznenadila.

 

Vjerni fanovi davno su se pomirili s prestankom razvoja Opere za Linux. Podsjetimo, posljednje službeno izdanje je 12.0 iz lipnja 2012. godine, o čemu smo ranije pisali. S druge strane, verzije za Windows i Mac se i dalje aktivno razvijaju. Unatoč tome što je vlasnički softver zatvorenog koda, Opera nas je uvijek iznova oduševljavala inovativnošću, brzinom, pouzdanošću i lijepim izgledom, čime je stekla vjernu publiku među korisnicima Linuxa. Samim time razumljivo je i razočaranje zbog objave o prestanku razvoja izdanja za Linux.

Ipak, Opera nas je nedavno ugodno iznenadila odlukom da će nadolazeće izdanje 25.0 dobiti i svoju Linux verziju! Prvo se je developer izdanje stidljivo pojavilo na službenom Opera Next razvojnom kanalu (koje je naknadno preimenovano u Opera Beta), da bi konačno osvanula i prva službena beta. Nakon dugog perioda zapostavljanja, Opera na Linuxu donosi značajne novosti, od kojih izdvajamo samo najvažnije:

 

  • Poboljšana početna stranica i novi Speed Dial – brzo biranje se od sada prikazuje u obliku pločica (tiles). Opera ima jedan od najboljih sustava brzog biranja, što je zadržala sve do sada. Prikazuju se zadane i bookmarkirane pločice, no to je moguće vrlo lako mijenjati. Desnim klikom na početnu stranicu možete promijeniti zadanu temu, preuzeti novu s Interneta ili kreirati vlastitu. U donjem desnom kutu je opcija za izmjenu starog i novog stila početne stranice.

 

Opera 25 – Nova početna stranica i Speed Dial

 

Opera 25 – Promjena teme

 

Opera 25 – Stara početna stranica i Speed Dial

 

 

  • Grafički bookmarks – poboljšani bookmarks dobili su grafički prikaz, što je ujedno i najveća novost. Gumb za bookmarkiranje stranica smješten je uz alatnu traku i omogućava jednostavnije spremanje u grafičkom obliku, pri čemu je moguće odabrati željenu sličicu. Bookmarks manager od sada nudi pregledan prikaz spremljenih stranica i njihovo lakše razvrstavanje u kategorije koje korisnik može sam definirati.

 

Opera 25 – Bookmarkiranje stranice

 

Opera 25 – Prikaz spremljenih stranica u bookmark manageru

 

Opera 25 – Prikaz spremljenih stranica u bookmark manageru

 

 

  • Discover – prema službenoj objavi, to bi bio prikaz vijesti po uzoru na StumbleUpon. Radi se o unaprijed određenom prikazu iz više različitih kategorija iz raznih zemalja svijeta. Korisnik jedino može odabirati državu iz koje će primati vijesti te područja interesa koja će mu se prikazivati. Nije moguće dodavati vlastite linkove, brisati postojeće, ni mijenjati prikaz samih vijesti. Tako možemo nesmetano uživati u aktualnostima iz američkog Kongresa, pratiti Obamine izjave o Siriji, događanja na show-biz sceni, prognoze NFL lige i recepte za maštovite muffine. Koliko zabave na jednom mjestu!

 

Opera 25 – Discover

 

 

  • Integrirani PDF preglednik – nova Opera po prvi put donosi vlastiti integrirani PDF preglednik koji sasvim pristojno obavlja posao.

 

Opera 25 – PDF preglednik

 

 

  • Prikaz web obavijesti (dostupno samo za Windows i Mac)
  • Podrška za H.264 i MP3 (na Linuxu je potreban ffmpeg 3.2 ili noviji)

 

Novu Operu – još od verzije 15.0 – pogoni Blink engine, a donosi i još neke zanimljivosti, poput opcije prikaza tabova pri prelasku mišem. Potpun popis promjena možete pronaći ovdje. Na veliku žalost Opera Mail fanova, još uvijek nema vijesti o njegovom daljnjem razvoju.

Još jednom je važno napomenuti da je riječ o beta verziji, tj. razvojnom izdanju koje je namijenjeno isključivo testiranju i nije preporučljivo za svakodnevnu upotrebu. Dostupan je samo 64-bitni .deb paket koji možete preuzeti ovdje.

 

Izvor: blogs.opera.com

Mali pregled Linux Mint vijesti

13. September 2014 - 7:05

Nakon Ubuntua došao je red i na mali pregled vijesti vezanih za Linux Mint, odnosno njihovo čedo Cinnamon. Pregled započinjemo najavom poboljšanja screensavera koji će uključivati samostalnu promjenu prikaza datuma, sata, dodavanje teksta ili samo prikaz pozadine desktopa. U pripremi je i “background slideshow”. To sve znači da je na pomolu i pravi cinnamon-screensaver.

Za Nemo je najavljeno poboljšanje alatne trake (kog vraga tu treba poboljšavat’?).

Nemo – izvor slike: sagfault.linuxmint.com

Nemo napokon dobiva “emblems”, odnosno oznake na ikonama mapa.

Izbornik emblemsa – izvor slike: sagfault.linuxmint.com

 

Emblems na mapama – izvor slike: sagfault.linuxmint.com

 

Nadalje, pretpostavljena (defaultna) zelena boja mapa će se napokon moći promijeniti! Zadana Mint-X tema od sada dolazi u više boja i konačno će biti oku ugodnija.

Mint-X – izvor slike: sagfault.linuxmint.com

 

Mint-X-Blue – izvor slike: sagfault.linuxmint.com

 

Mint-X-Grey – izvor slike: sagfault.linuxmint.com

Toliko za sada. Nabrojane promjene su više vizualne nego praktične, no čovjeka ipak vesele.

Izvor

KaOS 2014.08 dostupan za preuzimanje

24. August 2014 - 7:12
KaOS 2014.08 je Linux distribucija kreirana iz temelja s posebnim naglaskom na KDE radno okruženje.

Radi se o GNU/Linux distribuciji razvijenoj iz temelja s fokusom na KDE softverski paket. Najnovije izdanje dolazi s KDE-om 4.14.0 – posve svježa verzija ovog popularnog radnog okruženja ali uglavnom usmjerena na ispravke grešaka i poboljšanja, dok su razvijatelji pažnju usmjerili na Plasmu 5. Pošto nema velikih novosti, za očekivati je stabilan rad.

Osim najnovije verzije KDE-a, svježe izdanje KaOS-a donosi i par zanimljivih novosti poput posve novog instalacijskog alata baziranog na kodu instalera Manjaro Linuxa s opcijom automatskog particioniranja, mogućnosti enkripcije diska i pojednostavljenog izbora lokacije, dok su post-instalacijske skripte posebno napisane u Pythonu 3 isključivo za KaOS. Za instalaciju alat zahtjeva barem 1 GB radne memorije na računalu.

Distribucija u centru pažnje trenutno ima stabilnost, iako nismo sigurni koliko im je to pošlo za rukom uz tek objavljeni KDE softverski paket, kao i priloženi – još vruć – Linux kernel 3.15.10.

Za kraj, nekoliko opaski vezano uz instalaciju ili Live isprobavanje distribucije. U slučaju “prženja” ISO datoteke na DVD, brzina mora biti namještena na 4x ili manje – u suprotnom, sustav neće raditi. Također, ako se odlučite na popularniju metodu – USB štapić, imajte na umu da distribucija neće raditi ako budete koristili program UNetbootin; umjesto njega, službene web stranice preporučuju ImageWriter (za Windowse ili Linux) ili zapisivanje putem naredbe dd. Napomena ide i za računala s UEFI-jem na kojima KaOS neće raditi.

Moramo priznati, KaOS izgleda jednostavno predivno i razvijatelji su si očito dali truda ušminkati KDE. Međutim, kao što se iz teksta može zaključiti, mnogo je tu nedovršenih stvari - ili ne rade kako treba ili zahtijevaju korištenje specifičnog protokola (posebno kad je u pitanju zapisivanje ISO datoteke).

Nadogradnje se obavljaju po rolling-release principu, a posljednji ISO, KaOS 2014.08., možete preuzeti sa službenih web stranica. Za dodatne informacije možete zaviriti u popis izmjena.

Nadamo se da će dežurni distrohopperi u komentarima pružiti više detalja, posebno kad je i pitanju stabilnost i novi KDE.

Command-line-interface po naški

13. August 2014 - 10:36
Iskusniji korisnici neka zanemare ovo moje tipkanje. Tekst je namijenjen isključivo geekovima-amaterima među koje se i sam ubrajam. Vjerujem da će biti zanimljiv ljudima koji se prvi put susreću s pojmovima “Linux”, “bash”, “ljuska”, “kernel”, “GNU”, “FLOSS”… i sto drugih čuda, a nisu profesionalci, već obični kućni korisnici željni novih znanja i dobre zabave.

//www.youtube.com/watch?v=sl1LpvYGtUU

 

Internet je more informacija koje su katkad zbunjujuće. Često se i zaluta u toj šumi, jer svaki klik otvara još nekoliko klikova, pa se to grana i širi u nedogled, a ono što smo tražili se u međuvremenu negdje izgubi. Meni se često događa da zaboravim pojam koji sam na početku pretrage ukucao u tražilicu.

Tako sam i u samom početku bavljenja mojim sporednim zanimanjem naletio na pojam “naredbeni redak”. Napisano je brdo knjiga (neke sam i skinuo), postoji i wallpaper verzija osnovnih naredbi, ali sve to nije mi pomoglo da “totalno” uđem u to sučelje (valjda nikada ni neću). Međutim, želim naglasiti da sam ipak puno sigurniji sada nego prije moje avanture ili igranja u terminalu. Znalo se, naime, dogoditi da se GUI (grafičko sučelje) sruši iz nepoznatih razloga, a onda se stvar morala popraviti iz čiste konzole (crna ploča), koja mi je jedina preostala na računalu. Moram priznati da sada uživam u toj igri i svakodnevno mi se ukazuju nove mogućnosti koje pruža terminal.

 

Možda zvuči čudno, ali naredbama u terminalu može se puno lakše i jednostavnije obaviti neki posao. Imao sam strah od terminala, a sada sve više uviđam da je to moćan alat i velik izvor informacija.

Ctrl+Alt+F1 nas direktno prebacuje baš u to sučelje. (Imamo na raspolaganju ukupno 6 konzola: F1, F2…..F6). Povratak u grafičko uvijek možete napraviti sa Ctrl+Alt+F7. Prije svega, sustav će zatražiti prijavu. Ovdje se možete prijaviti kao obični korisnik upisujući svoje ime kojim ste inače prijavljeni u sustav. Nakon toga potrebno je još upisati password i prijavljeni ste. Tako možemo u više konzola (tty) raditi više poslova istovremeno, dok u GUI (Ctrl+Alt+F7) možemo nesmetano surfati (koliko nam to naš hardver i brzina interneta dozvoljavaju).

Sad ćemo zatražiti pomoć i krenuti u istraživanje. Upišimo “help“. Ispisat će nam se mnoštvo informacija koje samo trebamo slijediti i tako saznati čemu služe pojedine naredbe.

Dovoljno je znati malo engleskog i slijediti upute. Postoje programi za chatanje, surfanje, emajliranje i još puno toga, koji rade u konzoli, a upute za korištenje možemo također dobiti pomoću konzole. Tako naprimjer možemo na svoj sustav instalirati weechat i jednostavno ga pokrenuti naredbom “weechat“. Dobro je prije toga pogledati naredbom “man weechat” o čemu se tu radi i kako koristiti program.

Isto tako, možemo otvarati i dokumente naredbom “soffice ime_dokumenta.odt“. Ovisno o tome koji program imamo instaliran na računalu, možemo ga pokretati direktno iz konzole i npr. pregledavati slike pohranjene na disku. Zanimljivo.

Možemo se kretati po direktorijima (mapama): ulaziti u njih, pregledavati sadržaj cijelog diska ili određene mape, kopirati, brisati, downloadati, snimati .iso slike na USB… možemo gotovo sve.

Svaka distribucija ima već instaliran terminal, ali može se na našu omiljenu instalirati i neki drugi (Yakuake, Deepin…). Svoj novi najdraži terminal susreo sam u Deepinu. Odmah sam ga instalirao na elementaryOS koji u zadnje vrijeme najčešće koristim.

 

Zgodno mi je to što se može podijeliti po potrebi i želji u više prozora, koji se opet mogu prilagođavati prema željenoj veličini. Jedan od web preglednika je “links“. Dovoljno je nakon pokretanja upisati “g” (Go to URL) i upisati željenu adresu. Istovremeno možemo u drugom prozoru chatati na svom omiljenom IRC-kanalu uz pomoć Weechata ili Irssi. Svoje fotke, GIMP uratke ili neke druge slike pohranjene na disku možemo otvarati upisivanjem “ime_programa ime_slike.jpg“. Ja to radim npr. sa “vlado@eOS:~/Slike$ mirage slackpenguinlogo.jpg

 

Primijetili ste da se nalazim u mapi “Slike” gdje su pohranjene moje slike. To se postiže naredbom “cd“. Kod pokretanja terminala nalazite se u mapi “Home”, pa je potrebno prije svega pozicionirati se u željenu mapu gdje su datoteke koje želimo otvarati. Dakle, jednostavno “cd Slike” i Enter. Programi za slušanje glazbe i gledanje filmova također se mogu pokretati iz terminala. Postoje i playeri koji rade u samom terminalu (bez GUI-a). Možemo koristiti “mplayer” za gledanje filmova, a programom “moc” slušati omiljenu glazbu – iz konzole, naravno. Ja ih nisam probao jer imam odličan XBMC za sve to.

Postoje zgodne skriptice i programi (sl, screenfetch, archey, xpenguins…) kojima se možemo igrati. A postoje i one malo ozbiljnije skripte (npr. by Cooleech) koje instaliraju distribuciju na vaš hard. I to ne bilo koju distru, već pravi, čistokrvni Arch Linux. Više o svemu može se naći na našem forumu.

Naši vrijedni moderatori napravili su i sažetak osnovnih radnji koje će vam olakšati traženje pomoći. Popis korisnih naredbi,  obavezno je štivo za sve dobrodošle nove korisnike. Na stranicama Wiki.open.hr dobro su opisane neke naredbe na hrvatskom jeziku.

Jedan od ljepših abecednih popisa svih naredbi našao sam ovdje:  An A-Z Index of the Bash command line for Linux. Naravno, pored svake naredbe stoji i njezin opis, čime sve odmah postaje jasnije.

Mene je u početku najviše zainteresirao prikaz potrošnje resursa, temperatura HDD-a i CPU-a. Naredba “htop” u boji prikazuje procese koji se trenutno odvijaju, opterećenje procesora i potrošnju RAM-a.

Informacije o sustavu (system info) možemo dobiti koristeći:
uname -a” – Prikazuje informacije o kernelu
df” – Prikazuje zauzeće diska
free” – Prikazuje zauzeće memorije i swap memorije

Info o trenutnoj temperaturi HDD-a dobiva se jednostavno sa “hddtemp /dev/sda“, a temperatura CPU-a sa “sensors
Prva stvar kod koje sam shvatio da je rad u terminalu jednostavniji, brži i učinkovitiji je bila snimanje ISO slike na bootabilni USB. Jednom jedinom linijom uspješno sam napravio Live USB za pokretanje i instaliranje jedne distribucije:

dd if=bodhi-2.4.0-32.iso of=/dev/sdb bs=4M && sync

Upisivanjem naredbi u terminal čovjek najbolje uči, osjeća se moćno i gospodarom svoga računala, ali dobro je i praviti bilješke. Ja ih radim na papiru, za nedajBože neki slučaj totalnog raspada sistema (događalo se i to).

Siguran sam da sam puno toga propustio, a mnogo toga još ni sam ne znam. Želim samo olakšati prve korake novim korisnicima i potaknuti/ohrabriti ih da slobodno krenu sami u istraživanje, jer svako novo saznanje o sve većim mogućnostima GNU/Linux operativnog sustava veseli čovjeka.

Na kraju, nikako ne bih preporučio slijepo prepisivanje (copy/paste) naredbi u terminal prije nego što dobro savladamo osnove osnova. Važno je uvijek imati sve pod kontrolom (prstima). Prije bilo kakvih eksperimenata sa svojim hardverom/softverom uvijek se preporuča pročitati upute kojih – hvala Zajednici – ima jako puno.

Linux Mint 17 Cinnamon: Idealan izbor za početnike i obične korisnike

13. August 2014 - 10:10
U posljednje vrijeme sam se pomalo umorio od isprobavanja raznih distri. Prije mi je bilo zanimljivo isprobati nešto novo, nešto drugačije. Već nekoliko godina zaobilazim mainstream i koristim nešto alternativnije stvari. PCLOS, Fedora, Sabayon, LMDE, openSUSE, a u posljednje vrijeme i Manjaro. Nije to loše. Svašta se nauči u tom “šaranju”.

Ne mogu se potužiti svojim Manjarom. Više od godinu i pol mi vjerno služi kao glavna distra na mom računalu. Ipak, nagomilalo se grešaka i sve je malo sporije nego prije. Možda bi se to dalo srediti s malo googlanja i krpanja sustava uz pomoć Arch ekipe s foruma, ali ću mu ipak dati mira. Još uvijek je tu na računalu i redovno se održava, no mislim da ću na neko vrijeme predahnuti od njega.

Ono što mi je najviše falilo iz davnih dana korištenja Ubuntua je sigurnost deb sustava i APT-a. Na drugim distrama društvo su mi često pravili kompliciraniji i manje sposobni package manageri, egzotični repozitoriji za instalaciju manje poznatih programa, povremeni izleti u kompajliranje, zavisnosti koje nedostaju, nadogradnje koje zahtijevaju pažljivo čitanje i povremeno googlanje da bi se riješili iznenadni problemi. S debianoidima su stvari drugačije radile. Najčešće se dodao repo, ili potražio i instalirao .deb paket koji je uvijek bio dostupan na netu. Ništa lakše.

Došlo je vrijeme da se malo smirim i vratim u mainstream.

Budući da nisam baš ljubitelj Unityja, odlučio sam najprije isprobati Linux Mint. Mint 17 je idealan izbor za ljude koji žele što manje administrirati svoje računalo, a što više ga koristiti. Već je proteklo prilično vremena od kada je izašao i najvjerojatnije su svi veći bugovi ispeglani. Oprostit će mi kolege Linuxaši što ovaj put nisam odabrao LMDE. Kao što sam rekao, sada igram na sigurno. Odabir je pao na klasični Mint s Cinnamon desktopom.

Dakle, evo mog iskustva nakon dva tjedna druženja s najnovijim Mintom.

Linux Mint 17 Cinnamon Live

 

Instalacija

Ne znam što tu više napisati. Mintov installer je u velikoj mjeri preuzet od bazne distre Ubuntua (što mu nikako nije minus; upravo suprotno) i jako je jednostavan i logičan. Teško da ćete u bilo čemu pogriješiti. Svi koraci su smisleni i lijepo objašnjeni. Poteškoća ne bi trebao imati ni netko tko prvi put instalira Linux na svoje računalo. Čak će mu i podešavanje dual boota biti jednostavno.

Ostavljam galeriju slika koja najbolje opisuje sve korake instalacije, pa pogledajte ako vas zanima.

(Ne zamjerite na većoj galeriji. Početnicima ona može poslužiti kao vodič za instalaciju.)

 

Cinnamon

Odlučio sam se za Cinnamon desktop jer sam, malo za promjenu, nakon XFCE-a htio koristiti neko modernije okruženje. Gnome Shell na openSUSE-u mi se jako svidio, ali Mint na Gnome bazi koristi Cinnamon. Budući da se radi o Mintovom zaštitnom znaku koji je nakon nekoliko godina razvoja postao jako ispoliran, Cinnamon je logičan izbor.

Dobro došli u Linux Mint!

 

Na Cinnamon će se svi lako priviknuti. Klasično, pomalo windowsoliko sučelje bez problema će koristiti i netko tko nikad nije čuo za Linux. Sve je na pravom mjestu, nema eksperimentiranja, a tek kad malo zagrebemo ispod površine shvatit ćemo koliko je u to “obično” sučelje ubačeno optimizacije i malih detalja koji olakšavaju rad.

Mint 17 – Qiana nakon instalacije

 

Cinnamonov izbornik je izvrsno složen. Nudi vam klasični izbornik programa po kategorijama, polje za pretragu koje u djeliću sekunde pronalazi željeni program, polje za najkorištenije programe te gumbe za gašenje računala i upravljanje korisničkim računima. Sve je dostupno klikom miša, ili tipkom Super za one koji više vole tipkovnicom upravljati svojim računalom. Ovdje se vidi evolucija Mintovog izbornika koji je bio zaštitni znak Minta još u doba starog Gnoma dvojke.

Cinnamonov meni. Sve što vam treba nalazi se tu.

 

Panel se jednostavno konfigurira prelaskom u “edit” način rada, a za one koji vole dodati svoje appletse na panel, dostupan je relativno dobar izbor online i to direktno iz alata za konfiguraciju. Nažalost, neki od tih dodataka ne rade, ali ja sam uspio pronaći sve što mi je potrebno. Ako vam neki applet ne radi, najčešće postoji hrpa zamjenskih za preuzimanje s neta.

Gužva na mom panelu. Možda nije najljepše, ali je funkcionalno. ;)

 

Nešto je skromniji izbor deskletsa, kako se na Cinnamonu nazivaju ovi mali programi za radnu površinu. Nadam se da će se tijekom narednih mjeseci taj broj povećati. Nećemo ovo bilježiti kao veliki minus – ipak su deskletsi na Cinnamonu prisutni tek nekoliko mjeseci. Meni osobno ne nedostaju. Najčešće koristim samo sat, a onima koji žele neku egzotičniju konfiguraciju ostaje Conky koji se može natjerati na sve.

Od deskletsa koristim samo sat.

 

Mint dolazi sa samo tri teme. Taj izbor će biti dovoljan samo najnezahtjevnijim korisnicima, ali kao i za sve ostalo, postoji bogat online katalog koji će sasvim sigurno zadovoljiti sve ljubitelje prilagođavanja desktopa.

Isto tako, i pozadinskih slika je tek nekoliko. Nisu loše, a na internetu ih ionako ima beskonačno mnogo pa si možete birati do mile volje.

Sve u svemu, estetski i funkcionalno, Cinnamon je jedno od najboljih radnih okruženja na Linuxu, a može se bez problema nositi s konkurencijom s drugih operativnih sustava.

 

Predinstalirani programi

Ovo je jedna od osobina Minta koju će cijeniti početnici. Gotovo sve što vam treba imate na računalu odmah nakon instalacije. Nije potrebno ništa dodatno instalirati.

  • Multimedija? Za filmove imate VLC i Totem. Za muziku Banshee. I naravno, svi potrebni kodeci su predinstalirani.
  • Dokumenti? Naravno, LibreOffice će se pobrinuti za to.
  • Uređivanje i pregledavanje fotografija? gThumb i Image Viewer poslužit će za pregledavanje, a Gimp za uređivanje.
  • Internet? Firefox, Thunderbird, Pidgin i Transmision pokrivaju gotovo sve što će vam trebati. Flash i Java su već predinstalirani.

Iako postoje i bolje zamjene za neke od ovih programa, radi se o solidnom izboru koji će početniku omogućiti bezbolno upoznavanje sa svijetom Linuxa. Kasnije se uvijek može dodati omiljeni program.  Software Manager i Synaptic će to odraditi bez problema.

Pomoću Software Managera ćete s lakoćom pronaći i instalirati željene programe.

 

 

Zauzeće resursa računala

U svakodnevnom radu primjećujem da Cinnamon traži vrlo malo od mog računala. Brzina rada je nadasve ugodna, a zauzeće RAM-a i procesora je simbolično.

Multimedija, uređivanje dokumenata, korištenje interneta i uređivanje fotografija također ne predstavljaju napor za Mint na mojem računalu. U usporedbi s XFCE-om, možda se ponaša za koji postotak sporije, ali to je zanemarivo.

Većina ljudi bi trebala biti jako zadovoljna Mintom 17 u svom svakodnevnom korištenju računala, pogotovo ako su dosad imali nešto starije računalo i neku staru instalaciju Windowsa koja se postupno zatrpala smećem i usporila.

 

Problemi

Primijetio sam nekoliko problema. Ništa strašno, a neki su i nestali nakon instalacije nadogradnji.

Računalo nakon povrata iz suspenda ponekad nije prepoznalo moju kućnu bežičnu mrežu. U ovom slučaju bih najprije optužio svoj router-jeftinjak. Vjerujem da bi s boljim routerom ovaj problem nestao.

Povremeno bi se (opet, najčešće nakon suspenda) zadana tema resetirala i imao bih ružne ikone i prozore defaultnog Gnomea. Ovo se nije moglo popraviti mijenjanjem teme i postavkama sustava, već sam se morao odlogirati i ponovno ulogirati da bi se tema popravila. Nakon posljednje nadogradnje mi se ovo više nije događalo, tako da mislim da je ovaj problem riješen.

Totem mi iz nekog razloga ne reagira na klik mišem na željenu poziciju u filmu. Da bih došao do nje, mišem trebam uhvatiti klizač i dovući ga na željeno vrijeme. Nezgodno. VLC, koji inače koristim, nema tih problema.

Posljednji “problem” na koji sam naišao jest to da je zadana radnja klikanja s dva prsta na touchpad emulacija desnog klika na miš. Srednji klik se dobije klikom na obje tipke na touchpadu. Ne vidim smisao toga. Po mom mišljenju, ovo je daleko neergonomičnije rješenje od klasičnog two-fingers-tapping za srednji klik. Ako i vama to ide na živce, evo kako to riješiti.

Zaključak

Definitivno preporučam ovu distribuciju! Mint je stabilan, brz, prilagođen početnicima, jednostavan za održavanje, a Cinnamon je prekrasno i moderno radno okruženje, nezahtjevno za računalo i prilagodljivo svačijim potrebama.

Za sve one kojima se ne da previše vremena utrošiti na instalaciju, podešavanje i održavanje računala, a i za one koji se tek upoznaju s Linuxom, Mint je po meni najbolji izbor.

Ako vas još uvijek nisam uvjerio, Linux Mint 17 je LTS (long term support) izdanje i bit će podržano do 2019. godine. Bolje od toga ne može!

Ako ste korisnik Minta, javite svoje iskustvo u komentarima ispod. To će sigurno pomoći onima koji planiraju na svoje računalo instalirati ovu distribuciju Linuxa. Moje iskustvo korištenja je zasad više nego dobro. Možda netko nema takvo mišljenje?

Objavljen KNOPPIX 7.4.0

11. August 2014 - 15:44

Ta svestrana Live distra među prvima je bila dostupna kao LiveCD. Davne 2003. godine mogućnost isprobavanja operativnog sustava bez instalacije na hard disk je bila nešto novo i revolucionarno. Iako su Live linux distribucije postojale i nekoliko godina ranije, zbog ograničenja tadašnjeg hardvera i softvera nisu stekle popularnost. Knoppix je zbog toga uvelike zaslužan za porast popularnosti Linuxa jer su ga mogli isprobavati i manje vješti korisnici računala. Brojni Linuxaši spominju upravo Knoppix kao svoju prvu Linux distribuciju.

Nakon nešto više od godinu dana, objavljena je nova verzija KNOPPIXa brojčane oznake 7.4.0.
Oni koji nisu dovoljno pažljivo pratili razvoj ove distribucije mogli bi zaključiti da je verzija 7.3 preskočena što baš i nije potpuno točno. Naime, Klaus Knopper je za ovogodišnji CeBIT, ekskluzivno uz časopis “Linux magazin”, pripremio verziju 7.3, no ista nikad nije bila službeno dostupna za širu uporabu.

KNOPPIX 7.4.0 desktop

 

KNOPPIX Linux baziran na Debian Linuxu (stable i novi desktop paketi bazirani na testingu i unstableu) donosi “osvježavajuću” ponudu u ovom ljetnom periodu. Krenimo redom:

  • Kernel: 3.15.6 (uz cloop i aufs)
  • Xorg: 7.7
  • KDE: 4.13.3
  • GNOME: 3.12.2
  • LibreOffice: 4.3.0
  • Gimp: 2.8.10
  • Firefox/Iceweasel: 31.0
  • Nova eksperimentalna verzija 3D upravitelja prozora (Compiz 0.9.11.1)
  • Nova verzija tekstualnog web pretraživača za ljubitelje CLI-a (elinks)
  • Wine: 1.7 (git)
  • Virtualbox: 4.3.14 i qemu-kvm: 2.0.0

Ostale novosti možete pročitati na njihovoj stranici.

KNOPPIX dolazi sa podrazumijevanim LXDE desktop okruženjem, dostupan u CD/DVD izdanju (CD će biti dostupan kasnije), sa standardnim 32-bitnim kernelom (64-bitni kernel je instaliran na DVD-u koji se automatski podiže ako sustav prepozna 64-bitni hardver).

Kliknite za animirani prikaz

Novi KNOPPIX možete preuzeti sa službene stranice.

Mali pregled Ubuntu vijesti

10. August 2014 - 5:37

Poučeni iskustvom iz prethodnih godina znamo da ljetni mjeseci obično ne donose neke posebne vijesti – ni općenito ni o temama vezanim uz GNU/Linux. No čini se da je ekipa “iz i oko” Canonicala ovo ljeto odlučila provesti radno, pa je tako:

  • 25. srpnja, samo tri mjeseca nakon izlaska Ubuntua 14.04, objavljena verzija Ubuntu 14.04.1 LTS koja prema navodima donosi niz popravljenih bugova, bolju podršku za novi (noviji) hardver i nadogradnju kernela.

14.04 LTS upgrade -available

  • 1. kolovoza Ubuntu zajednica objavila je Alfa2 verziju Ubuntu MATE Remix koja korisnicima donosi povratak u vrijeme prije Unityja, kada su mnogi od nas koristili Ubuntu s GNOME 2 korisničkim sučeljem. Svi zainteresirani već danas (uz napomenu da se radi o alfa verziji) mogu Ubuntu MATE Remix u 32- ili 64-bitnom izdanju preuzeti s priložene poveznice te se barem na trenutak vratiti u prošlost.

Ubuntu MATE Remix Alpha2

  • 5. kolovoza za verziju 14.04 LTS postali su dostupni novi Intelovi driveri za grafiku (grafički dio CPU-a), što bi trebalo donijeti bolje performanse i optimizacije vezane za uštedu energije kod prijenosnika.
  • 9. kolovoza objavljena je i najvjerojatnije zadnja verzija prethodnog LTS-a, Ubuntu 12.04.5 koji donosi – između ostalih nadogradnji i ispravaka bugova – i kernel 3.13 te pripadajući X.org, čime je sustigao aktualnu inačicu LTS-a 14.04.

Za kraj ovog malog pregleda zadnjih desetak Ubuntuovih ljetnih dana: ako niste “bacili” pogled na tjedni pregled popularnosti distribucija na web stranici DistroWatch.com Ubuntu se s minimalnom prednošću ispred Linux Minta vratio na prvo mjesto popularnosti.

Do čitanja nekom drugom zgodom…

Valencia je uštedjela 36 milijuna eura prelaskom na Linux

6. August 2014 - 5:39
Razvijene europske zemlje ozbiljno su shvatile potencijal za uštedu koji donosi korištenje slobodnog softvera. U tim državama se polako počinju pojavljivati prvi plodovi višegodišnje strategije zamjene vlasničkog softvera slobodnim.

Iz Španjolske nam tako dolazi još jedan primjer. Naime, u njihovom školskom sustavu je tijekom devet godina na 110 000 računala instaliran Lliurex, distribucija Linuxa zasnovana na Edubuntuu.

Lliurex je španjolska distribucija zasnovana na Edubuntuu (Izvor: Wikipedia)

 

Distribucija je prilagođena radu u školama, te osim standardnog seta programa koje vidite i na svojim Linux distribucijama, Lliurex posjeduje i LliureX-Lab, program koji nastavniku olakšava prezentaciju korištenjem multimedijskih i interaktivnih elemenata, omogućava povezivanje računala u učionici u jednu videokonferenciju, te olakšava dijeljenje nečijeg (najčešće nastavnikovog) desktopa sa svim računalima u toj učionici. Takva programska rješenja se najčešće naplaćuju, a u Lliurexu ih svi dobiju besplatno.

Lliurex se u školama Valencije koristi devet godina, što je toj španjolskoj pokrajini donijelo uštedu od 36 milijuna eura. U vrijeme ekonomske recesije, ovaj novac im je zaista dobro došao.

Još jednom se pokazalo da  – uz dobro planiranje – uvođenje otvorenog i slobodnog softvera donosi sigurnu uštedu. Uz možda nešto veće početne troškove, a najčešće čak ni to, dugoročno se prelazak svakako isplati.

 

Izvor: Softpedia; joinup.ec

Podsjetnik na edXov online tečaj – Uvod u Linux

5. August 2014 - 6:07
Podsjećamo da je prvog kolovoza Harvardova i MIT-ova platforma za online edukaciju – edX u suradnji s Linux Foundationom objavila besplatni online tečaj “Uvod u Linux“. 

Na tečaju će se učiti osnove rada u terminalu i grafičkim okruženjima te će se polaznike upoznati s tri glavne obitelji Linux distribucija.

Preduvjet za pohađanje tečaja je osnovno znanje korištenja računala. Tečaj je u potpunosti besplatan i mogu mu pristupiti svi zainteresirani.
Ovdje možete pročitati kako pripremiti svoje računalo za tečaj.

13. virtualni HULK/HrOpen sastanak

2. August 2014 - 14:08

nedjelju, 3. kolovoza 2014. od 20:00 do 21:00 sati održat će se 13. virtualni sastanak HULK-a i HrOpena.

Ovaj sastanak će biti u obliku slobodne diskusije/mini razmjene vještina. Nešto slično PechaKucha predavanjima.

Mjesto sastanka – IRC kanal #hulk-leadership

Izdvojene teme sastanka su:

        • edX Introduction to Linux 
        • Kratki pregled novosti iz 3D svijeta

Da biste vidjeli sve teme sastanka i/ili predložili vlastitu temu, molimo posjetite sljedeći link.

Svi su dobrodošli!

 

LUGoNS organizira drugi Balkan Computer Congress

30. July 2014 - 21:12
U Novom Sadu od 05. do 07. rujna u Muzeju suvremene umjetnosti Vojvodine održat će se drugi po redu regionalni hakerski kongres “BalCCon2k14 – Second Base”.

Prošli se zvao “Prvi kontakt”, a ovaj bi trebao predstavljati napredak pa je dobio ime: “Druga baza“. Je li to ideja hakera koji se bavi bejzbolom? Kad netko pročita da se održava hakerski kongres…tko zna što mu iskrsne u mislima? Momci s pepeljarama koji bulje u ekrane, dredovi i martinke ili tko zna kakva kombinacija nastala u glavama holivudskih dizajnera?

Program kongresa obuhvaća brojne prezentacije, radionice i predavanja iz područja sigurnosti računarskih sustava s posebnim osvrtom na društveno-političke teme poput zaštite privatnosti na internetu, slobodnog softvera, programskih jezika, razvoja aplikacija i drugih. Predavači su poznati i priznati pripadnici hakerskih zajednica iz cijelog svijeta.

Pridružite se hakerima iz cijele regije na ovogodišnjem BalCConu.

 

Organizatori kongresa su novosadsko udruženje Linux korisnika “LUGoNS” i Wau Holland Foundation iz Hamburga. Osnovni cilj udruženja je rad na boljitku društva, poticanje korištenja GNU/Linux sustava u tvrtkama ali i kod pojedinaca i entuzijasta. LUGoNS je podrška svim Linux korisnicima u Novom Sadu, Vojvodini i Srbiji. Članovi udruženja također nastoje podići svijest o informatičkoj kulturi i promoviraju FLOSS (Free/Libre and Open Source Software).

BalCCon je zamišljen kao centar hakerske zajednice u regiji, dostupan svima koji financijski nisu u mogućnosti posjetiti druge kongrese u Europi i SAD-u. Ovakva manifestacija neophodna je na Balkanu da bi postojalo mjesto na kojem se jednom godišnje razmjenjuju novostečena znanja, sastaju mladi puni ideja i stariji puni iskustva i znanja; da se upoznaju, povežu i ohrabre svi koje računala/mreže/sigurnost/nekonvencionalan način razmišljanja zanimaju, a nemaju gdje dobiti željene informacije. Time bi se u samoj hakerskoj zajednici podigla razina stručnosti uz vodstvo starijih kolega, a riješio bi se i problem nemogućnosti dopiranja do prostora i vremena da se osobni radovi prezentiraju.

Dovođenje poznatih i priznatih ljudi kao predavača omogućava ljudima iz regije da te iste predavače sada vide uživo te da diskutiraju s njima o temama koje ih zanimaju.

BalCCon želi približiti svijet studentima koji su zainteresirani za haktivizam, slobodni kod, tehničke znanosti te svim mladima kojima su ove i srodne teme privlačne. Na ovaj način mladima se pruža prilika da prezentiraju svoje radove ako su oni interesantni, inovativni i u skladu s moralnim načelima za koje se zalaže cijela zajednica okupljena oko slobodnog koda.

Pogledajmo tko su predavači. Oni su hakeri. Haker je onaj tko svoje znanje o računalima želi prenijeti i podijeliti s drugima. Ideja da je haker nešto što zlonamjerno nastala je u glavama holivudskih dizajnera.

Dođite. Otvorite oči i uši i primite pametne informacije koje ne dolaze iz TV uređaja ili s nekog “lajovanog” (ne fali k) linka.

  • Mitch Atlman: Haker iz San Francisca, izumitelj. Autor uređaja koji gasi sve poznate marke televizora i pušta vaš um na slobodu. Odlučan je podijeliti s vama svoje znanje o elektronici i lemljenju, i želi da zajedno s njim napravite svoj vlastiti Arduino kontroler.
  • Bernd Fix: Haker iz Berlina, osnivač Chaos Computer Cluba (1986.). Tvorac prvog demo virusa u Časopisu. Drži se maksime pravog hakera: “Don’t mess around with other people’s data”. Od njega možete čuti što se novo događa na polju post-quantum kriptologije. Čemu to služi? Nemam pojma, doći ću na predavanje.
  • Aleksandr Timorin: SCADA sistemi… Na prvi pogled nešto u potpunosti izvan bilokakvog životno potrebnog znanja… Tko bi rekao kakvo hakersko znanje se krije ispod površine?
  • Anand Buddhdev: Znate ono kad se pitate koja IP adresa, koje ime, DNS serveri, gdje se to registrira… Anand dolazi iz RIPE NCC, a držat će uvod u Ansible. Ni manje ni više.
  • Voja Antonic i Dejan Ristanovi: Sjeća li se netko časopisa “Računari u vašoj kući”, pa još prvog broja, sve s opisom samogradnje računala Galaxy? Upoznajte osobno njenog Tvorca. Što još zna? Posjetite i ova predavanja. Nije sve zastarjelo, nešto je postojalo i prije toga!
  • Žarko Živanov: Tko se sjeća gorespomenute Galaksije, komodoraca, ZX Spectruma, i Amstrad računala moći će od Žarka čuti puno toga, a što je najljepše, moći će to uživo i probati! Retro kutak pobudit će sjećanje na sate i sate igranja na najboljim mašinama na svijetu.
  • Moritz Bartl: Na Njemačkom bi ZwibelFreunde značilo “Prijatelj Luka”. Koji Luka? Ako se sjetimo kako izgleda logo za Tor, stvari će postati jasnije. Hoćete li doći?

Što još reći… dođite, poslušajte, pogledajte, probajte. Nije haker ono što Hollywood kaže da jest.

Lista predavača nije konačna, ali ju možete pratiti na ovoj poveznici.

Ako smo vas uspjeli zainteresirati za sudjelovanje na kongresu, rezervirajte i kupite kartu na sajtu.

Također, ako imate kakvih pitanja možete nas kontaktirati na e-mail: orga@balccon.org.

Više o programu i organizaciji na: https://balccon.org

Službeni Twitter profil: @BalCCon2k14