Nevladine organizacije iz Bosne i Hecegovine koje se bave zaštitom ljudskih prava, sa posebnim fokusom na ženska ljudska prava, s gnušanjem i iznenađenjem protestuju povodom uključivanja organizacije Žene ženama u skandalozni spisak navodnih organizacija koje se bave terorizmom u BiH koji je poslan u Vijeće sigurnosti UN-a.

U povodu međunarodnog dana žena, Ženska mreža Hrvatske organizirala je u Zagrebu prosvjednu povorku, pod parolom „Neostvarena ženska prava – dug države ženama“, kako bi upozorila na loš položaj žena u društvu. Povorka od 50-ak, uglavnom aktivistica, okupila se na Kamenitim vratima, gdje je Neva Tölle, kordinatorica Autonomne ženske kuće, održala kratak govor, u kojem je ukazala na loš položaj žena, a potom je povorka krenula na Trg bana Jelačića.

U skladu sa međunarodnim pravom, načelima ljudskih prava i postojećim pravnim okvirom u Kosovu, institucije su obavezne da istraže, gone i kazne počinioce dela nasilja u porodici. Ove dve konvencije su direktno primenjive u kosovskom zakonodavstvu i inkorporirane su u novi Ustav usvojen 15. juna 2008. godine. Izvještaj je pripremila Ardita Bala iz organizacije Centar za zdravlje žena (WWC) iz Peći.

(Foto: A. Panjeta/Sarajevo-x.com)Fondacija CURE organizirala je povodom Međunarodnog dana žena 8. marta protestni marš kroz Sarajevo, sa ciljem da ukaže na stanje ženskih prava. Kako kažu iz Fondacije CURE, cilj je podići svijest među ženama da su i one ravnopravne članice društva te da im ne trebaju posebna već jednaka prava.

Upravni odbor Regionalnog ženskog lobija za mir, sigurnost i pravdu u Jugoistočnoj Evropi, na strateškom sastanku u Tirania (1.-3. mart), posvetilo je posebnu pažnju daljem poboljšanju svoje strukture i funkcioniranja i formulisanju zajedničkih stavova o ključnim događajima u regionu.

Generalno, postoji veliki nivo usaglašenosti između postojećeg zakonodavstva i odredbi Konvencije. Makedonski Ustav garantuje jednakost svih građana u njihovim slobodama i pravima, bez obzira na spol, rasu, boju kože, nacionalnog i socijalnog porekla, političkih i vjerskih ubeđenja, imovinskog i društvenog statusa. Taj je princip transponiran u većini zakonskih propisa. Analizu je pripremilo Udruženje za emancipaciju, solidarnost i jednakost žena (ESE).